Argan

Ovo je jubilarni 55.000 članak. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Argan
Drvo Argan
Drvo Argan
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Sapotaceae
Rod: Argania
Vrsta: Argania spinosa
Dvojno ime
Argania spinosa
(L.) Skeels

Argan (lat. Argania spinosa; sin. Sideroxylon spinosum Argania sideroxylon) endemsko je stablo vapnenačke polupustinjske doline Sous u jugozapadnom Maroku te regije Tindouf u Alžiru. Jedina je vrsta u rodu Argania.

Opis[uredi | uredi kôd]

Koze na stablu Argana

Stablo argana naraste 8 do 10 m u visinu, a može živjeti 150 do 200 godina. Stablo je trnovito s kvrgavim deblom, listovi su mali, 2 do 4 cm dugi, ovalni sa zaobljenim vrhom. Biljka cvjeta u travnju, malim cvjetovima s pet žuto-zelenih latica. Plod je 2 do 4 cm dugačak te 1.5 do 3 cm širok s debelom, gorkom korom koja okružuje perikarp neugodnog okusa i slatkastog mirisa. U središtu ploda je vrlo tvrd orah koji sadržava jednu do tri male, uljem bogate sjemenke. Plodovi su zreli u lipnju i srpnju, a potrebno im je više od godinu dana kako bi sazrijeli.

Šume argana u sjevernoj Africi pokrivaju približno 8,280 km2 te su pod zaštitom UNESCO-a kao poseban rezervat biosfere. Površina na kojoj raste argan smanjila se za 50% u posljednjih 100 godina, prvenstveno zbog proizvodnje ugljena, ispaše stoke te intenzivnog uzgoja drugih kultura. Arganovo ulje je danas unosni izvozni proizvod te sve veći opseg kultiviranja ove biljke daje nadu u njezin opstanak.

Korištenje[uredi | uredi kôd]

U nekim dijelovima Maroka, kultivacija argana u potpunosti zamjenjuje Maslinarstvo. Osim kao jestivo ulje, argan se u berberskoj kulturi koristi i kao ogrjev. Danas je argan prepoznat kao jedno od najkvalitetnijih kozmetičkih biljnih ulja.

Tradicionalna berba plodova[uredi | uredi kôd]

Plodovi argana sazrijevaju u srpnju kada su tamni i suhi. Prije berbe, stada koza se drže podalje od nasada koji su vrlo često čuvani. Pravo na sakupljanje plodova uvjetovano je zakonom i plemenskim tradicijama Berbera. U vrijeme berbe na stabla se puštaju koze. Ulje od plodova koji su prošli kroz probavni trakt koza je neugodnog okusa te se ne koristi u prehrambene svrhe već se na taj način odvaja meki dio ploda koji se koristi kao stočna hrana.

Tradicionalna proizvodnja arganovog ulja[uredi | uredi kôd]

Prakse i znanja vezana za drvo argana
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Prakse i znanja vezana za drvo argana
Maroko
Regija: Afrika
Godina upisa: 2014.
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO:00955

Fizički najzahtjevnija radnja u postupku tradicionalne proizvodnje ulja argana je razbijanje jezgre (oraha), najčešće uz pomoć dva kamena. Sjemenke se izdvajaju te blago preprže( u suvremenoj proizvodnji za kozmetičku industriju najkvalitetnija ulja su od neprženih sjemenki argana). Prepržene sjemenke se melju u pastu uz dodatak malo vode u kamenim prešama. Tako dobivena pasta se ručno cijedi te se na taj način odvija ekstrakcija biljnog ulja.

Arganovo ulje sadrži 80% nezasićenih masnih kiselina te je otpornije na oksidaciju od maslinovog ulja. U Maroku arganovo ulje je luksuz te se donedavno relativno rijetko moglo nabaviti izvan prostora gdje se proizvodi. Danas je arganovo ulje vrlo traženo u Europi, najviše u kozmetičkoj industriji, ali i za prehranu te ga se može kupiti u specijaliziranim prodavaonicama hrane i kozmetike. Zbog cijene, arganovo se ulje sve češće imitira sintetskim ili jeftinijim uljima. Cijena 500ml arganovog ulja više kvalitete kreće se oko 200 do 250 Eur.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Argania spinosa
Wikivrste imaju podatke o taksonu Argania spinosa