Argument nevjerovanja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
dio serije čija je tema
ateizam
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
koncepti
antiteizam · ateizam i religija · implicitni i eksplicitni ateizam · kritika ateizma · negativni i pozitivni ateizam
povijest
državni ateizam · novi ateizam · povijest ateizma
argumenti za ateizam
argumenti protiv Božje egzistencije · argument inkompatibilnih svojstava · argument inkonzistentnih otkrivenja · argument nevjerovanja · argument oskudna dizajna · argument slobodne volje · ateistova oklada · Bog praznina · gambit ultimativna boeinga 747 · Hitchensova britva · paradoks omnipotencije · problem pakla · problem zla · Russellov čajnik · sudbina neukih · teološki nonkognitivizam · zaborav
ljudi
demografija · diskriminacija/progon ateista · istaknuti ateisti
srodni koncepti
agnosticizam
agnostički teizam · agnostički ateizam · ignosticizam · apateizam · slabi agnosticizam · jaki agnosticizam · popis agnostika
ireligija
antiklerikalizam · antireligija · kritika religije · parodija religije · postteizam · slobodoumlje · Zaklada za slobodu od religije
naturalizam
humanistički · metafizički · metodološki · religijski
sekularizam
sekularnost · sekularni humanizam · sekularističke organizacije
Atheism template.svg kategorija ateizam
v · r · u

Argument nevjerovanja jest filozofski argument o inkonzistenciji Božje egzistencije i svijeta u kojem ga ljudi ne uspijevaju prepoznati. Sličan je klasičnom argumentu zla u potvrđivanju inkonzistencije svijeta koji postoji i svijeta koji bi postojao kada bi Bog imao određene želje zajedno s moći da gleda kroz njih.

Postoje dva ključna varijeteta ovog argumenta. Argument razumnog nevjerovanja (ili argument božanske skrivenosti) prvo je izložen u Schellenbergovoj knjizi Divine Hiddenness and Human Reason (hrv. Božanska skrivenost i čovječji razum) iz 1993. Ovaj argument kazuje da ako Bog postoji (i savršeno je dobar i voli), svaka bi razumna osoba morala spoznati vjeru u Boga; ipak, postoje razumni nevjernici; stoga Bog ne postoji.

Theodore Drange naknadno je razvio argument nevjerovanja zasnovan na samoj egzistenciji nevjerovanja u Boga. Drange smatra da je razlika između razumnog (pod čime Schellenberg misli nepogrešivog) i nerazumnog (pogrešivog) nevjerovanja irelevantna i zbunjujuća. Unatoč tomu, glavnina akademske rasprave bavi se Schellenbergovom formulacijom.