Slezeničevke
| Slezeničevke | |
|---|---|
 Asplenium montanum, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Pteridophyta |
| Razred: | Polypodiopsida |
| Red: | Polypodiales |
| Porodica: | Aspleniaceae Newman, 1840 |
| Baze podataka | |
Slezeničevke (jelenkovke, lat. Aspleniaceae), poluzimzelene i zimzelene trajnice s preko 850 vrsta. Spadaju u prave paprati i podrazredu tankostijenih paprati (Polypodiidae) i pobliže redu Polypodiales. Čine ju rodovi Asplenium (slezenica ili vlasak), koja je porodici dala ime i Hymenasplenium[1]
Rodu Asplenium pripada 820 vrsta od kojih nekoliko raste i u Hrvatskoj. To su kopnene paprati s uglavnom uspravnim podankom i zimzelenim listovima, a pretežito nastanjuje krška područja s vapnenačkom podlogom i mediteranskom klimom, pa ih ima najviše uz jadransku obalu. Stijene, zidne pukotine, kanjoni i brdoviti krajevi njihovi su najvažniji lokaliteti.
Opis[uredi | uredi kôd]
Aspleniaceae, je porodica paprati slezeničevki, s 1-10 rodova i oko 800 vrsta, u odjelu Pteridophyta (niže vaskularne biljke). Neki botaničari smatraju da Aspleniaceae čine jedan rod, Asplenium (slezenica), ali drugi botaničari priznaju do devet malih zasebnih rodova. [2]
Rodovi (ili podrodovi) u porodici uključuju Camptosorus (“paprat koja hoda”), Ceterach (“slezenice ljuskaste”), Hymenasplenium (“slezenice s ravnom stabljikom”), Neottopteris (“paprat za ptičje gnijezdo”) i Phyllitis. Većinu vrsta u porodici karakteriziraju sporangiji u linijama duž žila, obično prekriveni uskim membranskim preklopom tkiva (induzij) pričvršćenim duž žile i štiteći sporangije u razvoju. Spore su većinom graholike (obostrane). Brojne vrste iz porodice, osobito paprati ptičjeg gnijezda, popularne su kao sobne biljke i u staklenicima.[2]
Rodovi[uredi | uredi kôd]
- Asplenium L.
- Hymenasplenium Hayata
Godine 2014 Christenhusz & Chase sve eupolipode II preselili su u porodicu Aspleniaceae, pri čemu prethodne porodice postaju potporodice.[3]
- Cystopteridoideae: Acystopteris, Cystoathyrium, Cystopteris, Gymnocarpium; Cystopteridaceae
- Rhachidosoroideae: Rhachidosorus; Rhachidosoridaceae
- Diplaziopsidoideae: Diplaziopsis, Homalosorus; Diplaziopsidaceae
- Asplenioideae: Asplenium, Hymenasplenium; Aspleniaceae
- Thelypteridoideae: Macrothelypteris, Phegopteris, Thelypteris; Thelypteridaceae: Amauropelta, Amblovenatum, Ampelopteris, Chingia, Chrinephrium, Chrismatopteris, Christella, Coryphopteris, Cyclogramma, Cyclosorus, Glaphyropteridopsis, Goniopteris, Macrothelypteris, Meniscium, Menisorus, Mesophlebion, Metathelypteris, Nannothelypteris, Oreopteris, Parathelypteris, Phegopteris, Plesioneuron, Pneumatopteris, Pronephrium, Pseudocyclosorus, Sphaerostephanos, Stegnogramma, Steiropteris, Thelypteris, Trigonospora,
- Woodsioideae: Woodsia; Woodsiaceae
- Blechnoideae: Blechnum, Onoclea, Stenochlaena, Woodwardia; Blechnaceae
- Athyrioideae: Athyrium, Cornopteris, Deparia, Diplazium; Athyriaceae
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aspleniaceae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Aspleniaceae |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Catalogue of Life: 30th April 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Britannica, pristupljeno 28. rujna 2023.
- ↑ National Center for Biotechnology Information Christenhusz MJ, Chase MW. Pristupljeno 26. lipnja 2019.