Atal (general)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Atal (grč. Άτταλος, oko 390. - 336. pr. Kr.) je bio makedonski dvoranin i vojskovođa u službi kralja Filipa II.[1]

Atal se pred kraj Filipove vladavine, uz Parmeniona, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika. S vremenom je ojačao i Atalov uticaj na dvoru te je 338. pr. Kr. isposlovao brak svoje nećakinje Euridike i Filipa. To ga je odmah dovelo u sukob sa Filipovom četvrtom suprugom Olimpijadom te njenim sinom i prijestonasljednikom Aleksandrom. Prilikom jedne gozbe se Atal napio i javno molio da će Euridika roditi novog prijestonasljednika, na što ga je Aleksandar bijesno prekorio, a pošto je Filip stupio na Atalovu stranu, napustio je dvor i otišao u Iliriju.

Nešto kasnije Filip pomirio s Aleksandrom, a Atal je, zajedno s Parmenionom poslan na čelu 10.000 vojnika u Malu Aziju kako bi stvorio makedonsko uporište pred veliki pohod na Perzijsko Carstvo. Atala i Parmeniona je tada porazio Memnon s Rodosa[1], vođa grčkih plaćenika u perzijskoj službi.

U listopadu 336. pr. Kr. Filip je ubijen od strane svog tjelohranitelja Pauzanija iz Orestisa, a prema Diodoru, upravo je Atal dao povoda za atentat tako što je ljutit time što je Pauzanija njegovog prijatelja javno osramotio i potakao na samoubojstvo, Pauzanija napio i podvrgao javnom silovanju. Pauzanije je ubio kralja zato što je odbio Atala kazniti za taj zločin.

Saznavši za Filipovu smrt, atenski političar Demosten mu je poslao pismo u kome nudi financijsku i drugu podršku ako se okrene protiv Aleksandra. Atal se umjesto toga vratio u Makedoniju i predao Demostenovo pismo kao dokaz svoje odanosti. Međutim, u međuvremenu je Olimpijada dala likvidirati Euridiku i njenu djecu pa je Aleksandar, zaključivši kako se Euridikinom stricu ne može vjerovati, dao pogubiti Atala.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]