Atenska demokracija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Kronologija[uredi VE | uredi]

Pozadina[uredi VE | uredi]

  • Drakon (arhont) - 621. pr. Kr.: "I najmanji prekršaj zaslužuje smrt, a za veći prekršaj ne postoji veća kazna" (drakonske kazne)

Početne reforme[uredi VE | uredi]

  • Solon (arhont) - 594. pr. Kr., uveo podjelu prema razredima
  • Pizistrat - protjerani političar, 546. pr. Kr. iskrcao se na Atici s vojskom plaćenika te se proglasio tiraninom u Ateni. Pizistratidi su 36 godina vladali Atenom
  • Klisten - 508. pr. Kr. uveo demokratsko uređenje, te podjelu po "demama" (teritorijalnom principu)

Pravila[uredi VE | uredi]

Nakon mnogo pobuna puka, oko 594. pr. Kr., arhont Solon prvi je pomirio običan narod (demos) s aristokracijom. Prvi njegov korak je bio ukidanje dužničkog ropstva. Arhont Klisten je u 6. stoljeću pr. Kr. ukinuo neravnopravnost atenskih građani na osnovi imetka. Po Solonu i Klistenu, vođenju vlasti mogao je pristupiti svak koji zadovoljava sljedeće uvjete:

  • muškarac
  • stariji od 30 godina
  • slobodan (ne rob)
  • najmanja druga generacija Atenjana po ocu

Periklove refome[uredi VE | uredi]

Vladar Periklo je malo promijenio uvjete za vlast:

  • muškarac
  • stariji od 18 godina
  • slobodan (ne rob)
  • najmanje druga čista generacija Atenjana

Vlast[uredi VE | uredi]

  • Arhonti - izvršna vlast u Ateni, provodila odluke aeropaga i bulea.
  • Areopag - zakonodavna vlast u Ateni, aristokratsko vijeće. Sastajali su se na Aresovom brijegu.
  • Bule - zakonodavna vlast u Ateni, plemićko vijeće od 400 članova. Iz svakog plemena je imala 100 članova (Geleonti, Egikoreji, Arkadi i Hopleti).
  • Eklezija - narodna skupština, prvotno nije imala velike ovlasti, samo je prihvaćala ili odbijala odluke zakonodavaca (no bila je pod nadzorom aeropaga).

Poveznice[uredi VE | uredi]