Atlantska jesetra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Atlantska jesetra
Atlantska jesetra
Atlantska jesetra
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. sturio
Dvojno ime
Acipenser sturio
Linnaeus, 1758.
Područje života
Sinonimi
Sturio acipenser
Acipenser lichstensteinii
Acipenser attilus
Acipenser latirostris
Acipenser thompsonii
Acipenser hospitus
Acipenser sturoides
Acipenser yarrellii

Atlantska jesetra (lat. Acipenser sturio), poznata i kao štirjun, kritično je ugrožena jesetra roda Acipenser. Cijenjena je zbog ikre od koje se proizvodi kavijar te zbog vezivnog tkiva plivaćeg mjehura, koje se koristi u optičkoj industriji.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Atlantska jesetra nekad je nastavala istočni Atlantik, sjeverno Sredozemno more (uključujući Jadransko more), Crno more, Sjeverno more i Baltičko more, ali je uslijed izlova i nestanka staništa opstala samo u francuskoj rijeci Garonne.[1]

U Hrvatskoj je nastavala Dunav, Savu, Neretvu, Rašu i još neke rijeke jadranskog slijeva.[2]

Opis vrste[uredi VE | uredi]

Atlantska jesetra u prosjeku naraste do 350 cm te dostiže masu do 320 kg, ali u nekim slučajevima može dostići čak 600 cm i 400 kg.[3]

Tijelo je izduženo i valjkasto, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastoplave boje, bokovi su svjetli, a trbuh je u potpunosti bijel. Na tijelu ima pet redova koštanih štitova.

Prehrana atlantske jesetre sastoji se od mekušaca, rakova, ličinki kukaca, mnogočetinaša i malih riba.

Mužjaci spolno sazrijevaju sa 7-15 godina, a ženke s 8-14 godina. Anadromna je vrsta koja na proljeće ulazi u rijeke i mrijesti se nedaleko od ušća. Ženke izbacuju između 800.000 i 2.400.000 jajašaca, čiji razvoj traje oko tjedan dana. Mlađ odlazi u more tek nakon dvije godine.[2]

Stanište[uredi VE | uredi]

Atlantska jesetra je pridnena vrsta. Živi u slatkim, bočatim i slanim vodama, na dubinama od 5-60 metara. Odgovara joj temperatura od 10°C do 18°C.[2]

Ugroženost i zaštita[uredi VE | uredi]

Atlantska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta prema IUCN-u. U divljini je preostalo oko 2.000 jedinki, dok ih u ribogojilištima živi još 46.000. Vrsta je postala ugrožena zbog pretjeranog ribolova i pregrađivanja rijeka, dok je danas najveća prijetnja opstanku slučajno zaplitanje u ribarske mreže (slučajni ulov), od čega godišnje ugine oko 200 jedinki.[1]

U Hrvatskoj spada u kategoriju strogo zaštićenih vrsta, prema Pravilniku "NN 99/09".[4]

Izvori[uredi VE | uredi]