Augustus

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Počasni naziv augustus (uzvišeni) podijelio je rimski senat Oktavijanu 27. pr. Kr. nakon prestanka izvanrednih ovlasti koje su mu prije bile podijeljene. Njegovi nasljednici skoro bez iznimke dodaju na novcima taj naziv i to na kraju titulature. Do Marka Aurelija (161.-180.) nosio je taj naslov u rimskom carstvu samo car-pojedinac. Imenovanjem Lucija Vera suvladarom Marka Aurelija prekinuto je to pravilo, pa su od toga vremena često istodobno po dva, a u kasnije doba čak i više augusta. Broj augusta označen je dodavanjem sloga G na kraticu AUG. Tako AUGG znači da su istovremeno bila dva augusta, AUGGG tri augusta.

U vrijeme "tetrarhije" (vlada četvorice) broj vladara izražen je u natpisu na novcu na sljedeći način: DDDD NNNN AUGG ET CAESS što znači: domini nostri (četvorica) augusti (dvojica) et caesares (dvojica). Zaista praktična domišljatost u skraćenicama, tako karakteristična za Rimljane. Po rangu je za tetrarhije bio prvi Dioklecijan iza kojeg je "ranžirao" Maksimijan I. Herkul kao drugi august, a zatim je slijedio kao prvi cezar Konstancij I. pred drugim cezarom Galerijem. Nakon odreknuća dvojice augusta (305. poslije Kr.) došli su na njihova mjesta Konstancij I. i Galerij, a na njihova pak Sever II. i Licinij. No brzo zatim se taj, po Dioklecijanu zamišljeni idealni način nasljeđivanja lomi, a s njime nestaje i sistem tetrarhije.