Australopitek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Australopitek
Rekonstruirani Australopithecus
Rekonstruirani Australopithecus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
(nesvrstani) Catarrhini
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Tribus: Hominini
Podtribus: Hominina
Rod: Australopithecus
R.A. Dart, 1925
Područje života
vrste

A. afarensis ("Lucy")
A. africanus
A. anamensis
A. bahrelghazali
A. garhi
Nekadašnji Australopithecus,
danas Paranthropus
P. aethiopicus
P. robustus
P. boisei

Australopitek (lat. australis - južni + grč. pithekos - majmun) je najstariji rod fosilnog čovjekolikog majmuna. Prijelazni oblik u razvoju hominida i pongida, blisko srodan rodu čovjeka (Homo).

Naziv je latinsko-grčka složenica, prvi put upotrebljena 1925. godine, od pronalazača prvih fosila australopiteka, Raymonda Darta, sastavljena od latinske riječi australis (južno - zbog nalazišta kod mjesta Taung, na sjeverozapadu Južnoafričke Republike) i grčke riječi πίθηκος (pithekos - majmun). Imali su majmunsko lice, bili su izrazito niskog rasta, a imali su mnogo manji mozak od današnjeg čovjeka te su, poput njega, hodali uspravno. Najpoznatiji australopitek nazvan je "Lucy", a pronađen je u Etopiji.

Gracilni australopitekusi dijele nekoliko osobina sa suvremenim primatima. Živjeli su širom Istočne i Južne Afrike od prije 4 do prije 1,2 milijuna godina. Najraniji dokazi o fundamentalno dvonožnim hominidima mogu se vidjeti na lokalitetu Laetoli u Tanzaniji. Ovi otisci stopala su izuzetno slični suvremenim ljudskim i starost, po procjenama, iznosi 3,7 milijuna godina. Do nedavno, otisci su klasificirani kao otisci australopiteka. Danas pojedini autori smatraju da su u pitanju otisci pripadnika roda Homo.

Australopithecus afarensis i A. africanus su među najpoznatijima od izumrlih hominida. A. africanus se smatrao pretkom roda Homo (točnije, vrste Homo erectus), ali su pronađeni fosilni ostaci ovog roda koji su stariji od nalaza vrste A. africanus. Tako je posljednji zajednički predak za linije kasnijih australopiteka i roda ljudi bio A. afarensis, ili možda neka raniji predstavnik poput Kenyanthropus platyops).

Mozak većine vrsta roda Australopithecus je veličine oko 35% od veličine mozga modernog čovjeka. Većina je visine do 1,2-1,4 m, sa ponekad izraženim spolnim dimorfizmom (muškarci krupniji i do 50% od žena). Neki od važnijih nalaza su :

  • Laetoli footprints (hr. Laetolska kopija stopala)
  • AL 200-1
  • AL 129-1
  • Lucy (Lucy)
  • STS 5
  • STS 14
  • STS 71
  • Taung Child (Taungsko dijete)
  • Selam (Selam)

Literatura[uredi VE | uredi]