Australski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Australski jezici naziv za jezike prastanovnika Australije. Sastoji se od 16 porodica koje obuhvaćaju (263) jezika[1], po novijom podaciima 264[2].

A) Bunaba jezici (2) Zapadna Australija: bunaba, gooniyandi.
B) Daly jezici (18): ami, giyug, kamu, madngele, manda, maranunggu, maridan, maridjabin, marimanindji, maringarr, marithiel, mariyedi, marti ke, mullukmulluk, murrinh-patha, nangikurrunggurr, tyaraity, wadjiginy.
C) Djamindjung jezici (2):djamindjung, nungali.
D) Djeragan jezici (3): gadjerawang, kitja, miriwung.
E) Garawa jezici (1) Sjeverni teritorij: garawa.
F) Giimbiyu jezici (3): erre, mangerr, urningangg.
G) Gunwinggu jezici (24): alawa, anindilyakwa, burarra, dagoman, djauan, djeebbana, gagadu, gunwinggu, guragone, kunbarlang, kungarakany, mangarayi, mara, nakara, ngalakan, ngalkbun, ngandi, nunggubuyu, rembarunga, wageman, wandarang, waray, wardaman, yangman.
H) Laragiya jezici (1): laragia
I) Limilngan-Wulna jezici (2): limilngan, wulna.
J) Nyulnyul jezici (9): bardi, djawi, dyaberdyaber, dyugun, nimanbur, nyigina, nyulnyul, warrwa, yawuru.
K) Pama-Nyunga jezici (178): adynyamathanha, aghu tharnggalu, alngith, alyawarr, andegerebinha, anmatyerre, antakarinya, arabana, areba, atampaya, awabakal, ayabadhu, badimaya, bandjalang, bandjigali, banggarla, barrow point, bayali, bayungu, bidyara, biri, burduna, darling, dayi, dhalandji, dhangu, dhargari, dhurga, dhuwal, dieri, dirari, djambarrpuyngu, djangun, djinang, djinba, djiwarli, dyaabugay, dyangadi, dyirbal, flinders island, gamilaraay, ganggalida, gangulu, gugadj, gugu badhun, gugu warra, gugubera, guguyimidjir, gumatj, gungabula, gunya, gupapuyngu, gurdjar, gureng gureng, gurinji, guwamu, guyani, istočni arrernte, jarnango, jaru, kala lagaw ya, kalarko, kalkutung, kanju, karadjeri, kariyarra, kayardild, kaytetye, kokata, kukatja, kuku-mangk, kuku-mu'inh, kuku-muminh, kuku-ugbanh, kuku-uwanh, kuku-yalanji, kumbainggar, kunggara, kunggari, kunjen, kurrama, kuthant, kuuku-ya'u, lamu-lamu, lardil, leningitij, malgana, mandandanyi, mangala, margany , martu wangka, martuyhunira, mayaguduna, maykulan, mbabaram, mbara, mbariman-gudhinma, mudbura, muluridyi, muruwari, narrinyeri, narungga, ngaanyatjarra, ngadjunmaya, ngamini, nganyaywana, ngarinman, ngarla, ngarluma, ngawun, ngura, nhuwala, nijadali, nugunu, nyamal, nyangga, nyangumarta, nyawaygi, nyunga, pakanha, panytyima, pini, pinigura, pintiini, pintupi-luritja, pirlatapa, pitjantjatjara, pitta pitta, ritarungo, thayore, thaypan, thurawal, tjurruru, umbindhamu, umbuygamu, umpila, uradhi, wadjigu, wagaya, wajarri, wakawaka, walmajarri, wamin, wangaaybuwan-ngiyambaa, wanggamala, wangganguru, wanman, wariyangga, warlmanpa, warlpiri, warluwara, warrgamay, warumungu, warungu, wikalkan, wik-epa, wik-iiyanh, wik-keyangan, wik-me'anha, wik-mungkan, wik-ngathana, wikngenchera, wiradhuri, wirangu, worimi, wuliwuli, yalarnnga, yandruwandha, yankunytjatjara, yanyuwa, yawarawarga, yidiny, yindjibarndi, yindjilandji, yinggarda, yir yoront, yugambal, zapadni arrarnta.
L) Tiwi jezici (1): tiwi.
M) Umbugarla-Ngumbur jezici (2): ngurmbur, umbugarla.
N) West Barkly jezici (3): djingili, gudanji, wambaya.
O) Worora jezici (7): gambera, kwini, miwa, ngarinyin, wilawila, worora, wunambal.
P) Yiwaidja jezici (7): amarag, garig-ilgar, iwaidja, manangkari, margu, maung, wurrugu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]