Austrija

Izvor: Wikipedija

Republika Austrija Republik Österreich
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Land der Berge, Land am Strome ("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Glavni grad	Beč
Najveći grad	Beč
Službeni jezik	njemački 1)
Vlada
- Predsjednik	Heinz Fischer
- Predsjednik Vlade	Werner Faymann
Neovisnost	državnim ugovorom 27. srpnja 1955.
Površina	112. po veličini
- ukupno	83.872,1 km²
- % vode	1,3 %
Stanovništvo	90. po veličini
- ukupno (2006)	8.280.703
- gustoća	98,7/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	275.02 milijardi $ (34.)
- po stanovniku	33,615 $ (8.)
Valuta	euro 2) (100 centa)
Pozivni broj	+43
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.at
1) Regionalni jezici su slovenski u Koruškoj, te hrvatski i mađarski u Gradišću; 2) Do 1999. austrijski šiling

Austrija (njem. Österreich) država je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Savezne države 4 Jezik 5 Zemljopis 6 Promet 7 Gospodarstvo 8 Obrazovanje 9 Stanovništvo 10 Etničke grupe Austrije 11 Kultura 12 Kuhinja 13 Državni blagdani (neradni dani) 14 Vanjske poveznice 14.1 Ostali projekti

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Austrije

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Austrije

Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

• 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
• 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
• 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
• 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.

[uredi] Savezne države

Detaljniji članak o ovoj temi: Savezne države Austrije

Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer).

To su:

1 - Gradišće (Burgenland)

2 - Koruška (Kärnten)

3 - Donja Austrija (Niederösterreich)

4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)

5 - Salzburg

6 - Štajerska (Steiermark)

7 - Tirol

8 - Vorarlberg

9 - Beč (Wien)

[uredi] Jezik

Službeni jezik Austrije je njemački jezik, ali u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.

[uredi] Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Austrije

Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.

Najveći gradovi su:

• Beč (glavni grad)
• Salzburg
• Innsbruck
• Graz
• Linz.

[uredi] Promet

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz.

[uredi] Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Austrije

Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

[uredi] Obrazovanje

Detaljniji članak o ovoj temi: Obrazovanje u Austriji

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Austrije

Službeni jezik je njemački, koji se također govori u Njemačkoj. Ipak, standardni njemački jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).

Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.

Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici.

Ostale važne vjere su islam i protestantizam.

[uredi] Etničke grupe Austrije

Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Austrije

Na području Austrije prema UN Country Population (2007.) žive pripadnici nekih 40-tak naroda, među kojima većinu predstavljaju Austrijanci (oko 7.000.000) od ukupno 8.361.000 stanovnika.

[uredi] Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Austrije

U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg, Bruckner.

Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.

[uredi] Kuhinja

Detaljniji članak o ovoj temi: Austrijska kuhinja

Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)

[uredi] Državni blagdani (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Neujahr
6. siječnja	Sveta tri kralja	Heilge Drei Könige	zove se i Epiphanie
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Ostermontag	dan nakon Uskrsa
1. svibnja		Staatsfeiertag	zove se i Praznik rada
klizni datum	Uznesenje Kristovo	Christi Himmelfahrt	četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datum	Duhovi	Pfingstmontag
klizni datum	Tijelovo	Fronleichnam	četvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovoza	Velika Gospa	Mariä Himmelfahrt
26. listopada	Dan države	Nationalfeiertag	donesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenog	Svi sveti	Allerheiligen
8. prosinca	Bezgrešno začeće	Mariä Empfängnis
25. prosinca	Božić	Christtag, Weihnachten
26. prosinca	Sveti Stjepan	Stephanitag

[uredi] Vanjske poveznice

• Službeni portal Austrije
• Austrijske oružane snage
• Zajednica za zimski turizam
• Austrijska turistička zajednica
• ORF-redakcija za narodne grupe
• Austria News Austrian news in English language
• Wikipedia/bar

[uredi] Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Austrija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Austrija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Austrije