Béla Bartók

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Béla Bartók
Béla Bartók
Biografski podatci
Rodno ime Béla Viktor János Bartók
Datum rođenja 25. ožujka 1881.
Datum smrti 26. rujna 1945.
Djelo
Period modernizam

Béla Viktor János Bartók (Nagyszentmiklós, 25. ožujka 1881. - New York, 26. rujna 1945.), mađarski skladatelj.

Mladost[uredi VE | uredi]

Prvu glazbenu poduku iz klavira dobio je od majke, a već s deset godina prvi put je javno nastupio kao pijanist. Na Glazbenoj akademiji u Budimpešti studirao je skladanje i klavir, te se razvio u izvanrednog virtuoza na klaviru. Na koncertima je često svirao sa svojom suprugom, pijanisticom Dittom Paszthory. Prvi značajniji uspjeh doživio je izvedbom baleta-pantomime Drveni princ, te izvedbom opere Dvorac Modrobradog.

Emigracija i djela[uredi VE | uredi]

Godine 1940. emigrirao je u SAD. Uoči odlaska nastalo je djelo Divertimento. Zbog prizvuka mađarskih melodija i dirljive tuge središnjeg stavka mnogi ovo djelo smatraju Bartókovim oproštajem od domovine. Bartók je bio veliki protivnik nacizma, pa je prilikom emigracije u SAD putovao preko Sibira, kako bi izbjegao prolaz kroz nacističke zemlje.

U SAD-u mu je povjerena znanstvena obrada zbirke snimaka narodnih melodija. Skupljao je i proučavao narodnu glazbu, osobito mađarsku, te zabilježio više od 10.000 izvornih narodnih melodija. Ubraja se među začetnike tzv. nove glazbe 20. stoljeća.

Njegova ekspresionistička djela su u javnosti nailazila na priličan otpor. Sam Bartók se nikada nije navikao na život u SAD - u. Publika je slabo marila za njegova djela, bio je bolestan, u oskudici i zaboravljen. Tek je godinu dana prije Bartókove smrti izvedba Koncerta za orkestar, koji je skladao u bolnici, postigla veliki uspjeh. Umro je u New Yorku, 26. rujna 1945. godine od leukemije (prvi simptomi su se javili 1940.), a veliku svjetsku slavu njegova su djela postigla tek nakon skladateljeve smrti. Pokopan je na groblju u New Yorku, a u ljeto 1988., posljednje godine komunističke Mađarske, ostaci su mu prebačeni na groblje u Budimpešti.

Ostala djela su mu:

  • Sonata za solo violinu;
  • Treći klavirski koncert;
  • Rumunjski plesovi

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Postoje informacije o možebitnom hrvatskom (bunjevačkom) podrijetlu Bélu Bartóka. Hrvatski korijeni, po tim tezama mu dolaze po baki, očevoj majci, rodom iz Subotice [1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski glasnik br.10/2009. U čast 80. rođendana Antuna Kričkovića