Baćina

Koordinate: 43°04′48″N 17°23′17″E / 43.080°N 17.388°E / 43.080; 17.388
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Baćina. Za planinu u Hercegovini pogledajte Baćina (planina).
Baćina
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska županija
Općina/gradPloče

Površina[1]27,9 km2
Koordinate43°04′48″N 17°23′17″E / 43.080°N 17.388°E / 43.080; 17.388

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno513
– gustoća18 st./km2

Poštanski broj20340 Ploče
Pozivni broj+385 020
AutooznakaDU

Zemljovid

Baćina na zemljovidu Hrvatske
Baćina
Baćina

Baćina na zemljovidu Hrvatske

Baćina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi u južnoj Dalmaciji, 3 km sjeverozapadno od Ploča.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 578 stanovnika[3] te 203 obiteljskih kućanstava,[4] a prema popisu iz 2011. godine 572 stanovnika.[5]

Naselje Baćina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
451
502
381
463
491
499
708
747
290
247
205
115
78
714
578
572
513
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Ploče i Peračko Blato. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Baćinski kraj bio je naseljen još u predantici, a u antici je imao važnu ulogu. Grčki putopisac Pseudo-Skilak spomenuo je da je ovdje bilo donje trgovište. Potvrda je pronađena vrlo kasno, tek u drugoj polovici 2010-ih, kad su otkriveni trgovište i pristanište iz 4. st. pr. Kr., na kojemu su pronađeni ulomci grčkih i ilirskih posuda.[6]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Baćina je bila važno mjesto za nacističku Njemačku. Na brdima iznad jezera Crniševo (Trniševo) bilo je 10-ak nacističkih bunkera s kojih su Nijemci koristili za kontroliranje ulaza u Porto Tolero, današnju luku Ploče iz koje su Nijemci i Talijani izvozili bakar, boksit i ostale rude iz NDH.

Na položaju Sladinac su ostatci antičkih zidova i mozaika rimskog naselja Praetoria. Tu su nađeni ostatci starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. Kraj ruševina crkve sv. Andrije nalazila se nekropola stećaka, uglavnom sanduka i ploča.[7]

Sakralni objekti[uredi | uredi kôd]

Župna crkva svetog Jurja Mučenika[uredi | uredi kôd]

Crkva se prvi put spominje 1621. Srušena je, a na njezinom je mjestu 1872. sagrađena današnja crkva duga 18 i široka 6 metara. Komunističke vlasti nisu dopuštale bogoslužje, pa ni njen popravak unatoč krovu koji se urušavao. Vlast je skinula zvona 1958. i zakopala ih nedaleko od Peračkog blata. Zvona su pronađena 1993. i vraćena na zvonik uz blagoslov splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Ante Jurića, na blagdan sv. Jure. To je bilo prvo bogoslužje u crkvi od 1941. Crkva ima zvonik na preslicu, a na oltaru je slika sv. Jure, djelo Filipa Naldija iz druge polovice 18. stoljeća.[8]

Crkva svetog Luke[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na brežuljku Kruševu, a gradnja vjerojatno datira kada i prva crkva Svetog Jure. Iznad pročelja je mali zvonik na preslicu za jedno zvono. Duga je 10,50 i široka 5,50 metara. Talijanska vojska 1943. je s nje bacila zvono koje je pronađeno i vraćeno na zvonik 1993. kada je crkva popravljena. Ni u ovoj crkvi komunističke vlasti nisu dopuštale ni bogoslužje ni popravak. Crkva se nalazi na lokalitetu nekropole stećaka od kojih je jedan uzidan u temelje crkve.[8]

Kapelica svetog Ilije Proroka[uredi | uredi kôd]

Sagrađena je 1863. godine kod župne kuće za svakodnevne potrebe župnika. S obzirom na to da da svećenik u Baćinu nije smio dolaziti, ostala je napuštena i tijekom vremena postala je ruševina.[8]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  4. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  5. Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 24. ožujka 2020.)
  6. Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2021. Pristupljeno 19. prosinca 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  8. a b c Župa sv. Jurja m. - Baćina Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 24. ožujka 2020.)
Nedovršeni članak Baćina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.