Baškiri

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Baškiri
Baškirski radnik na željeznici blizu grada Ust' Katav. Fotografija
S. M. Prokudina-Gorskog (1910.)

Baškiri (u vlastitom jeziku башкорт (Baškort); ruski: Башкиры (Baškiri) su turkijski narod uglavnom naseljen u republici Baškirskoj u Rusiji.

Neki Baškiri žive u drugim dijelovima Rusije, u Permskoj, Čeljabinskoj, Orenburškoj, Sverdlovskoj, Kurganskoj, Samarskoj i Saratovskoj oblasti, a u novije vrijeme mnogi se naseljavaju u republici Tatarstan.

Područje njihove rasprostranjenosti osobito je bilo oko rijeke Bjele, pritoke Kame i obroncima Urala i susjednim ravnicama. Jezik Baškira (Bashqort tele) pripada kipčačko-bugarskoj grupi turkijskih jezika (uralska porodica), a danas se govori i u Uzbekistanu, Kazahstanu i gradu Moskvi.

Baškiri su moguće (prema nekim autoritetima) finskoga porijekla, koji su turcizirani od strane Tatara. Svakako se spominju pod imenom baškort (kaže Rustem Akmat) od 7. stoljeća. Ime Baškiri spominje Ibn-Foslan koji u ranom 10. stoljeću putuje među Povolške Bugare. Opisuje ih kao ratoboran narod sklon idolatriji. Kao susjedi Povolških Bugara i Pečenega živjeli su slobodno do provale Mongola u 13. stoljeću. Već u 14. stoljeću od Zlatne horde primaju islam, a u 16. stoljeću padaju pod vlast Rusa. Tokom 16. i 17. stoljeća bune se zbog visokih daća, a učestvuju i u Pugačovljevoj buni. Godine 1786. Baškiri su oslobođeni plaćanja daća (plaćala su se u krznima).

Osim u Rusiji mnogi Baškiri danas žive i po Kazahstanu, Uzbekistanu, Kirgiziji, Tadžikistanu, Turkmeniji i Ukrajini.

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Baškiri izvorno bijahu nomadski stočari, kasnije preuzimaju i ratarstvo i pčelarstvo. Njihova zimska naselja su stalna, dok ljeti lutaju sa svojim stadima u potrazi za pasištima. Nastamba Baškira su kolibe i pusteni šatori. Odjeća se sastoji od kaftana (bešmet; vidi) i pustene stožaste kape. Ženski kaftan (zinlen) na grudima ukrašen je novcem. Žive prilično siromašno. Njihova hrana je meso (ovčetina, govedina i konjetina). Zimi pak najčešće jedu neku kašu poznatu kao yIsryu i sir nazivan skiirt. Tu je još kobilje ukiseljeno mlijeko kumys; sušeni sir krut i airan, ugrijano mlijeko s kiselim vrhnjem. Baškiri su muslimani-suniti, ipak još vjerojatno ima očuvanog šamanizma (šamani mašmeš).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]