Badem

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Badem
Cvijet badema
Cvijet badema
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Biljke
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Prunoideae
Rod: Prunus
Podrod: amygdalus
Područje života
Vrste

...

Badem (Prunus dulcis; Amygdalus prunus, Amygdalis communis, bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul i dr.) je drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Biljka dosegne visinu od 4-9 m, s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000. - 2000. g. pr. Kr.), a proširena je po cijelom Sredozemlju s velikim brojem sorata različite dobi dozrijevanja i tvrdoće ljuske. Poznat je i badem s mekom korom (mekoč).

U nas se uzgaja u primorskoj Hrvatskoj, a kasno cvjetajuće sorte i u nekim kontinentalnim predjelima.

Plod[uredi VE | uredi]

Postoje dvije osnovne podvrste:

  • gorki badem (Amygdalus amarus; koristi se u alternativnoj medicini), i
  • slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).

Gorki badem (Amygdalus amarus)[uredi VE | uredi]

Razlikuje se od slatkog samo po tome što u njegovu sjemenu ima heterozida amigdalozida, a u sjemenu ga slatkog badema nema. U slatkom bademu, osim toga, ima više šećera i ulja.
Njegovo je sjeme gorko i otrovan je, a žvakanjem se osjeća miris po cijanovodičnoj kiselini i benzaldehidu.

U liječenju s gorkim bademom se mora zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno i najčešće pomiješan sa slatkim bademom. Oba umiruju bolove živaca.
Sjeme gorkog badema sadrži i do 55% masnog ulja, nešto šećera, oko 25% bjelančevine, zatim amygdalina, sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gorčinu, a najveća ljekovitost je baš u njemu.
S vodom i encimom emulzinom hidrolizira se u cijanovodoničnu kiselinu, benzaldehid i eterično ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum).
Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) je sedativ, a najveća dozvoljena doza za odraslog je 6 grama. Bademovo ulje sadrži oko 80% trioleina.
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dulcium, a od bademova ulja emulsio amygdalina oleosa.
Sirup amygdalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja.
„Mlijeko“ gorkog badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, umiruje srčane bolove.

Plodovi badema

Slatki badem (Amygdalus prunus)[uredi VE | uredi]

Poznati slatkiši od badema su marcipan i nugat.

Važniji sastojci u plodu: bjelančevine (16 g), fruktoza, nezasićene masnoće (51 g, od toga 41 g oleinske, tj. omega – 9, a 10 g linolne masne kiseline, tj. omega – 6), kalij, kalcij, fosfor, cink, željezo, vitamini E, B1, B2[1]

Svjetska proizvodnja 2002. iznosi 1,85 milijuna tona (procjena FAO). Najveći proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u Kaliforniji.

Izvor[uredi VE | uredi]