Bademasta vrba

Izvor: Wikipedija
Bademasta vrba
Ilustracija bademaste vrbe
Ilustracija bademaste vrbe
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malpighiales
Porodica: Salicaceae
Rod: Salix
Vrsta: S. triandra
Dvojno ime
Salix triandra
L.
Baze podataka

Flora Croatica

Bademasta vrba (lat. Salix triandra) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Raste kao grm ili drvce nizinskih predjela Europe, jugozapadne i srednje Azije. U Hrvatskoj je autohtona vrsta. Šuma bademaste vrbe je pionirska zajednica, koja se razvija na najnižim dijelovima sprudova ili depresijama s kojih se voda povlači najkasnije. Optimalnu fazu dosiže između četvrte i osme godine, a razvoj dovršava oko desete godine. Prilikom povlačenja visoke vode, vjetrom ili vodom doneseno sjeme odmah počne klijati na mokrim dijelovima golih sprudova. Zbog jako gustog rasta, taloži i zadržava pijesak pa stvara uvjete za uspijevanje bijele vrbe, koja je potiskuje.[1]

Izgled[uredi | uredi kôd]

Izbojci su žilavi i vitki. Pupovi su smeđi. Lišće je suličasto, 5-10 cm dugo, odozdo plavkasto-zeleno, fino napiljena i žljezdasta ruba. Peteljka je u gornjem dijelu žlijezdasta. Palistići su bubrežasti i dugo se zadrže. Prašnika ima 3. Muški je cvjetni priperak s dvije, a ženski s jednom žlijezdom. Oprašivanje je kukcima. Bademasta vrba cvjeta i donosi sjeme od svibnja kroz cijeli vegetacijski ciklus.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Joso Vukelić i Đuro Rauš: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Zagreb, 1998.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bademasta vrba