Bahreinski zaljev
| Bahreinski zaljev | |
|---|---|
 Bahreinski zaljev | |
| Položaj | |
| Koordinate | 25°35′47″N 50°34′32″E / 25.59639°N 50.57556°E |
| Zaljev | Perzijski zaljev |
| Države | |
  Bahreinski zaljev Bahreinski zaljev na zemljovidu Perzijskog zaljeva  | |
.jpg)
Bahreinski zaljev je zaljev uz zapadnu obalu Perzijskog zaljeva.
Geografija[uredi | uredi kôd]
Bahreinski zaljev je veliki zaljev koji se nalazi na zapadnoj strani Perzijskog zaljeva, između istočne obale Saudijske Arabije i države/poluotoka Katara. Na pola puta između sjevernog vrha Katara i obale Saudijske Arabije nalazi se otočna država Bahrein, koju čini šest otoka i mnogo malih otočića. Bahreinski zaljev tako ima dva otvora prema Perzijskom zaljevu, od kojih je zapadni (između Saudijske Arabije i Bahreina) premošten nasipom. Izduženi južni dio Bahreinskog zaljeva tvori Salvaški zaljev. Jugoistočno od otoka Bahrein, a blizu obale Katara, nalazi se otočje Hawar, dio Bahreina.[1]
Most kralja Fahda (dio Autoceste Kralja Fahda) povezuje Saudijsku Arabiju s otokom Bahreinom, a svečano je otvoren 26. studenog 1986.[2] Sastoji se od pet mostova povezanih inače čvrstim nasipima, a dizajn je odabran kako bi se pokušao minimizirati utjecaj na okoliš.[3] U planu je i drugi nasip, Nasip Katar-Bahrein, koji će povezati Bahrein s Katarom. Ovaj će biti čvrst oko polovice svoje duljine, a druga polovica će biti most. Izgradnja nasipa vjerojatno će imati značajan učinak na cirkulaciju vode u Zaljevu.[4]
Flora i fauna[uredi | uredi kôd]
Otočje Hawar, tik uz obalu Katara, uvršteno je na popis Ramsarskih područja 1997.[5] oni su dom mnogim vrstama ptica uključujući perzijski vrance[6] (Phalacrocorax nigrogularis). Na glavnom otoku postoje mala stada arapskog oriksa i pješčane gazele (Gazella marica).[7]
Bahreinski zaljev je plitak i vode imaju mali toplinski kapacitet. Podložne su velikim fluktuacijama temperature, u rasponu od 14 to 35 °C oko obala. Voda je također dosta slanija (10%) nego u drugim dijelovima Perzijskog zaljeva. Oko Bahreina postoje livade morske trave, koraljni grebeni, muljevite ravnice i šikare mangrova. Ta su područja važna za bioraznolikost područja, osiguravajući staništa za beskralješnjake, riblju mlađ, kornjače i dugonge.[3]
Bahrein širi svoje kopneno područje jaružanjem morskog dna i taloženjem materijala oko svoje obale. Godine 1963. površina Bahreina bila je 668 km2, a do 2007. iznosio je 759 km2. Opsežni koraljni grebeni u susjednim morima su uništeni, a povećani sediment u moru imao je štetan učinak na druge. Greben Fasht Adham između Bahreina i Katara oštećen je toplinskim stresom 1996. i 1998., ali je od tada gotovo potpuno uništen. [4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Philip's. 1994. Atlas of the World. Reed International. str. 86–87. ISBN 0-540-05831-9
- ↑ King Fahd Causeway: History. King Fahd Causeway Authority. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2015. Pristupljeno 26. studenoga 2015.
- ↑ a b Reed Business Information. 11. travnja 1985. New Scientist. Reed Business Information. str. 34. ISSN 0262-4079
- ↑ a b Riegl, Bernhard; Purkis, Sam J. 2012. Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes. Springer Science & Business Media. str. 362. ISBN 978-94-007-3008-3
- ↑ Hawar Islands Protected Area: Management Plan (PDF). Siječanj 2003
- ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
- ↑ Bahrain (PDF). Ramsar Convention. str. 12[neaktivna poveznica]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bahreinski zaljev |