Bajmak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bajmak
Bajmok - Nagelsdorf
Katolička i pravoslavna crkva (zvonik) u Bajmaku
Katolička i pravoslavna crkva (zvonik) u Bajmaku
Koordinate: 45°58′N 19°25′E / 45.967°N 19.417°E / 45.967; 19.417Koordinate: 45°58′N 19°25′E / 45.967°N 19.417°E / 45.967; 19.417
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 133.7 km²
Visina 134
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 8.586
 - Gustoća 68 stan./km²
Poštanski broj 24210
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SU
Službena stranica www.bajmok.co.rs
Zemljovid
Bajmak na karti Srbija
Bajmak
Bajmak
Podatci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmak, na kojoj se nalaze dva naselja, Bajmak i Mišićevo.

Bajmak [1][2] (srp. Бајмок, mađ. Bajmok, nje. Nagelsdorf) je naselje u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija. Nalazi se na sjeverozapadnom kutu Bačke, nedaleko od granice sa Hrvatskom.

Dugo vremena se ovo mjesto u literaturi nazivalo imenom Bajmok.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Narodnosni sastav prema popisu 2002.[uredi VE | uredi]

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

  • 1961.: 11.714
  • 1971.: 10.861
  • 1981.: 9.586
  • 1991.: 8.620

Hrvati u Bajmaku[uredi VE | uredi]

1770. se doselio veliki val bunjevačkih Hrvata i Mađara u Bajmak[3].

Bajmak danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 10 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

U Bajmaku djeluje hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Bajmok".

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznate osobe rodom iz Bajmaka.

  • Ana Bešlić (1912.-2008.), kiparica (rodom je iz okolice Bajmaka)

Kultura[uredi VE | uredi]

U Bajmaku se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [4].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Znamenitosti u Bajmaku su:[5]

  • spomenik Sv. Trojstvo, spomenik kulture[6]
  • Baklja sjećanja, brončani kip kiparice Ane Bešlić
  • spomen-ploče ugarskom kralju Matiji Korvinu, u čijoj se darovnici od 17. veljače 1462. Bajmak spominje prvi put u povijesti
  • spomen-obilježje solunskim dobrovoljcima kolonistima Rate
  • spomen groblje kod Bagrema u spomen na strijeljane nedužne Mađare i Nijemce
  • spomen-ploča žrtvama fašističkog terora, u spomen na logoraše iz Rate u Barči i Šarvaru
  • spomen-ploča na nekadašnjoj zgradi političkog zatvora
  • spomen ploča zbrinutim izbjeglicama iz Mađarske nakon revolucije 1956. godine 1956.
  • spomen ploča žrtvama Holokausta, postavljena na mjestu nekadašnje Sinagoge

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Bajmaku je nekad bio pogon subotičkog Severa. Proizvodio je crpke za vodu. Studenoga 2008. je najavljeno njegovo preseljenje u Suboticu.[7]

Prostorije istog pogona je rujna 2009. unajmila tvrtka Finat iz Padove, koja proizvodi niti za ženske čarape.[8]

Šport[uredi VE | uredi]

U Bajmaku djeluje Sportsko društvo "Radnički" koje ima i nogometnu sekciju.[9] Društvo ima džudašku i šahovsku sekciju. U Bajmaku je i Škola košarke Bajmok. [10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
  1. Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
    Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine.
  2. Radio Subotica Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
  3. (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  4. Program Dužijance 2008.
  5. Subotica Bajmak
  6. Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
  7. Radio Subotica, program na hrvatskom Siniša Jurić: «ATB Sever» seli bajmočki pogon u Suboticu, 14. studenoga 2008., preuzeto 20. lipnja 2011.
  8. Radio Subotica, program na hrvatskom Zlatko Romić: Bajmok koncem mjeseca s novim pogonom za proizvodnju: Posao za pedesetak radnica, 9. rujna 2010., preuzeto 20. lipnja 2011.
  9. Hrvatska riječ Dražen Prćić: Imam kvalitetu za Srpsku ligu , 9. srpnja 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
  10. Grad Subotica

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]