Balon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Model balona braće Motgolfier
Balon na vrući zrak

Balon (tal. pallone, fra. ballon) je zrakoplov loptasta oblika od laganog materijala (često je to plastika, npr. najlon ili poliester) ispunjena plinom lakšim od zraka (vodik, helij) ili toplim toplim zrakom. Od davnih je vremena bila usađena u čovjeku neutaživa žeđa, kako bi se mogao popeti u zračne visine. Najpodesnija sprava za to bila je balon. Mnogo je bilo pionira, pokusa i žrtava, dok se došlo do cilja.

Povijest balona[uredi VE | uredi]

Prvi baloni se pojavljuju u Kini u 14. st. Talijanski fizičar, isusovac Francesco Lana Terzi, 1670. prvi je iznio ideju o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova. Iako se ovaj projekt nije mogao ostvariti, ideja konstruiranja balona lakših od zraka bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Fizičar Gusmao prikazao je 1709. na dvoru portugalskoga kralja spravu, kojom se podigao u zrak sagorijevanjem nekih tvari, što ih je sam zapalio. Za ovaj uspjeh nazovu ga »leteći čovjek« (Volador), ali ga španjolska inkvizicija osudi kao čarobnjaka na progonstvo, gdje je i umro. Ovaj prvi pokušaj dokazao je, da je uzdizanje balona moguće samo upotrebom sredstva lakšega od zraka.

Francuzi, braća Joseph i Etienne Montgolfier, konstruirali su prvi sferni balon napunjen toplim zrakom. Prvi pokusi izvršeni su 1783., i to 5. srpnja u Annonavu i 19. rujna u Parizu. Braći Montgolfierima pripala je slava pronalazača balona. Pilatre de Rozier i markiz Arlandski prvi su se digli na jednom »Montgolfieru« od 2.000 m3 21. studenog 1783., koji su punili dimom paleći slamu. Oni su se digli blizu 1.000 m, preletjeli Pariz, a kod silaska gotovo da nisu izgorjeli. Time je ostvaren davno željeni san, letenje čovjeka u zraku. Pronalaskom vodika, koji je iznašao engleski fizičar Cavendish 1767., bilo je riješeno pitanje punjenja balona. Francuski fizičar Charles nakon mnogih pokušaja, a koristeći se novim pronalaskom rastvaranja kaučuka, konstruirao je balon od 380 m3 s neprobojnim omotačem, koji se punio vodikom i koji je imao ventil za ispuštanje plina. U tom je balonu bio i poseban prostor za nošenje balasta od pijeska. Ovim se je balonom digao 1. prosinca 1783. u Parizu, postigao visinu od 2900 m i nakon dva i pol sata spustio se 40 km dalje od mjesta, gdje je uzletio. Charlesov balon potpuno odgovara današnjim balonima. Pronalazak braće Montgolfiera imao je samo povijesni značaj, dok je pronalazak Charlesov bio od praktične vrijednosti.


Primjena balona[uredi VE | uredi]

Letenje balonom danas prvenstveno predstavlja zabavu i sport. Baloni se često koriste u meteorologiji.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Balon.