Ban

Izvor: Wikipedija

Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika koji se javlja isključivo kod Hrvata, i to od početka hrvatske poznate povijesti. U početku, ban je kraljev upravitelj područja Like, Gacke i Krbave, a kasnije najviši državni dužnosnik nakon kralja i, ponekad, njegov suvladar i prijestolonasljednik.

Nakon toga, obično nalazimo dva bana - jednog za središnju i južnu Hrvatsku s dalmatinskim gradovima (Hrvatsku i Dalmaciju), a drugog za sjevernu (cijelu Slavoniju). Ponekad su za isto područje bila imenovana po dva ravnopravna bana. Svojevremeno je čast primorskog bana bila nasljedna, kao što je to bio slučaj sa Šubićima, što im je zajamčio 1293. protivnik Anžuvinaca kralj Andrija III. (Pavlu Šubiću, njegovoj braći i njihovim nasljednicima). Šubići Bribirski su izgubili nasljednu bansku čast 1322.^[1].

Potom se banska čast ponovo objedinjuje za područje čitavog Hrvatskog Kraljevstva. Ban je najviši upravni dužnosnik Kraljevstva i vrhovni vojni zapovjednik. Na poslijetku, osuvremenjivanjem državne uprave, ban je po položaju predsjednik hrvatske vlade (premijer).

Dužnost bana je kroz tisuću godina postojanja Hrvatskog Kraljevstva jamčila njegovu upravnu samostalnost i, uz Hrvatski sabor, u sebi osigurala hrvatski politički kontinuitet i državni subjektivitet.

Naziv bana neslužbeno se koristio i za mletačkog namjesnika (providura) Dalmacije sa sjedištem u Zadru (1409.-1797.).

Zamjenik hrvatskog bana se zvao banovac ili podban.

[uredi] Poveznice

• Popis hrvatskih banova

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• Zoran Lukić: Banovi u Hrvatskom Kraljevstvu 925. - 1918