Banatskobugarski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Banatskobugarski jezik
Speech balloon.svg

palćena bâlgàrsćijà jázić, banátsća bâlgàrsćijà jázić
Države
govorenja:
Rumunjska, Srbija
Regije
govorenja:
Europa
Etnicitet: Banatski Bugari
Broj govornika: oko 15 tisuća
Rang:
Razredba: indoeuropski
slavenski
južnoslavenski
bugarski
banatskobugarski
Jezični kôd
ISO 639-1:
ISO 639-2:
ISO 639-3: /
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Banatskobugarski jezik (bul-ban; banatskobug.: Palćene bâlgàrsćijà jázić, ili banátsća bâlgàrsćijà jázić, bug.: банатски български език, mađ.: bánáti bolgár, ili bánsági bolgár nyelv, njem.: Banater Bulgarische Sprache, rum.: limba bulgari bănăţeni, srp.: банатски бугарски језик) je autonomno narječje bugarskog jezika, ima književni jezik i široku književnost. 1998. godine je Jáni Vasilčin dekan i svećenik u Starom Bišnovu preveo Novi zavjet na banatskogbugarski: Svetotu Pismu Novija Zákun. Govornici su banatski Bugari, koji žive u Rumunjskoj i Srbiji, u Banatu i svi su katolici.

Izvor[uredi VE | uredi]

Banatski Bugari u 18. stoljeću došli su u Banat, u Ugarsku zbog Turaka iz Nikopolja. Marija Terezija kraljica im je dala povlastice. Zbog vjere i različitosti rupćansko narječje, kojim su govorili katolički Bugari, se osamostalilo.

Govornici[uredi VE | uredi]

Broj govornika službeno 6500 u Rumunjskoj i 1659 u Srbiji. Bugarski podatci tvrde da u stvarnosti živi 15.000 Bugara, 12.000 u Rumunjskoj i 3000 u Srbiji.

Najstarije i najvažnije središte banatskih Bugara je Stari Bišnov, a također i Vinga. Druga naselja su još: Brešća (Breştea), Telepa (Colonia Bulgară), Dénta. Živjeli su još Bugari u Temišvaru i Smiklušu (Sânnicolau Mare). U Srbiji u naseljima Ivanovo, Konak (Kanak), Jaša Tomić i Skorenovac govore banatskobugarski.

1878. godine, kad se Bugarska osamostalila, veliki broj Bugara se je vratio u materinsku državu. 1868. godine još je bilo 35.000 Bugara u Banatu, zatim 18.298.

Osobine[uredi VE | uredi]

Banatski Bugari su dobila svećenike prvo iz Hrvatske i u crkvi upotrijebili hrvatski jezik.

U 19. stoljeću su upotrebili slavensko-ilirski jezik od Stanka Vraza, zašto banatskobugarski jezik je primio nove hrvatizme (kao što je već bio slučaj sa katoličkim Bugarima u Bugarskoj [1]) i također slovenizme. Banatskobugarski jezik upotrebljava danas također latinicu, koja je danas istovjetna sa hrvatskom abacedom.

Veliki broj riječi je posudio od mađarskog i njemačkog jezika. 1868. godine ima službeni standard. 1918. godine su proglasili Banatsku republiku, gdje je službeni jezik bio također banatskobugarski jezik.

Danas u školama u vjerouku studiraju banatskobugarski, u drugima školskim predmetima rabe rumunjski i srpski jezik.

Abeceda[uredi VE | uredi]

Banatskobugarska latinica
U ćirilici
IPA
А а
Ъ
/ɤ/
Á á
А
/а/
B b
Б
/b/
C c
Ц
/ts/
Č č
Ч
/tʃ/
Ć ć
Ќ (кь)
/kʲ/
D d
Д
/d/
Dz dz
Ѕ (дз)
/dz/
Dž dž
Џ (дж)
/dʒ/
E e
Е
/ɛ/
É é
Ѣ
/e/
Latinica
Ćirilica
IPA
F f
Ф
/f/
G g
Г
/g/
Gj gj
Ѓ (гь)
/gʲ/
H h
Х
/h/
I i
И
/i/
J j
Й ,Ь
/j/
K k
К
/k/
L l
Л
/l/
Lj lj
Љ (ль)
/lʲ/
M m
М
/m/
N n
Н
/n/
Latinica
Ćirilica
IPA
Nj nj
Њ (нь)
/ɲ/
O o
О
/ɔ/
P p
П
/p/
R r
Р
/r/
S s
С
/s/
Š š
Ш
/ʃ/
T t
Т
/t/
U u
У
/u/
V v
В
/v/
Z z
З
/z/
Ž ž
Ж
/ʒ/

Primjer[uredi VE | uredi]

Baštá náš, kojtu si na nebeto: Imetu ti da se pusveti.
Kraljéstvotu ti da dodi. Olete ti da badi,
kaćétu na nebeto taj i na zemete.
Kátadenjšnija leb náš, dáj mu nám dnés.
I uprusti mu nám náša dalgj,
kaćétu i nija upráštemi na nášte dlažnici.
I nide mu uvižde u nápas,
negu mu izbávej ud zlo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ante Marinović: Filolozi i književnici o hrvatskom jeziku, Forum 36 (1997.), knj. 69, 9/10, str. 1296-1297

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]