Bandung

Bandung; Kota Bandung
	Panorama BandungaPanorama Bandunga
; Zastava	; Grb
	Nadimak: Grad cvijeća
	Koordinate: 6°54,45′S 107°36,23′E / 6.000°S 107.000°E
Država	Indonezija
Pokrajina	Zapadna Java
	Vlast
- Gradonačelnik	Dada Rosada
	Površina
- Ukupna	167,67 km²
	Stanovništvo (2004.)
- Grad	2.510.982
- Gustoća	14.976 stanovnika/km²
- Metropolitansko područje	7,4 milijuna
Vremenska zona	Waktu Indonesia Barat (Standardno zapadnoindonezijsko vrijeme) (UTC+7)
- Ljeto (DST)	ne primjenjuje se (UTC)
	Službena stranica www.bandung.go.id
Zemljovid
	Položaj Bandunga na otoku Javi; Položaj Bandunga na otoku Javi

Bandung (indonezijski:Kota Bandung) je treći grad po veličini u Indoneziji (ali prema procjenama drugo metropolitansko područje po veličini) i glavni grad pokrajine Zapadna Java. Nalazi se na otoku Javi 180 km od glavnog indonezijskog grada Jakarte.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U dolini rijeke Cikapundung nedaleko od grada su pronađeni ostaci pračovjeka za koje arheolozi smatraju da pripadaju vrsti homo erectus (poznati arheološki nalazi pračovjeka s Jave, tzv "Javanski čovjek"). Postoje pretpostavke da je u tom prostoru sredinom 15. st. bio glavni grad kraljevstva Pajajaran. Tokom 17. i 18. st. su Nizozemci u prostoru Bandunga sadili plantaže kave i čaja. 1786. je sagrađena cesta kroz Javu koja prolazi preko današnjeg Bandunga. 1810. se cesta modernizira.

Bandung se brzo razvija nakon 1880. kad je sagrađena željeznička pruga do Jakarte. Nakon toga se u gradu počinje razvijati industrija i doseljavaju se brojni radnici, među kojima ima mnogo Kineza. 1906. je Bandung dobio status municipija, a 1926. status grada. U to doba su postojali planovi da se glavni grad Nizozemske Istočne Indije (nizozemske kolonije na prostoru današnje Indonezije) preseli iz Batavije (današnje Jakarte) u Bandung, ali nisu realizirani. U gradu se razvija turizam, posebno za Europljane koji posjećuju okolne plantaže čaja. Grade se brojni hoteli i građevine u europskom stilu, te se grad u to doba naziva "Pariz Jave".

Nakon osamostaljenje Indonezije 1945. je Bandung postao glavni grad pokrajine Zapadna Java. U gradu su se vodile borbe protiv Nizozemaca tokom indonezijskog rata za neovisnost u kojima je grad znatno oštećen. 1955. je održana Bandunška konferencija, sastanak predsjednika brojnih država Azije i Afrike na kojoj se raspravljalo o politici novih država nastalih raspadom bivših kolonija i koja je kasnije dovela do osnivanja Pokreta nesvrstanih.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Bandung je smješten u zapadnom dijelu otoka Jave. Nalazi se u planinskoj udolini na 768 m nadmorske visine. Planine su vulkanske. U neposrednoj blizini grada se nalazi vulkan Tangkuban Perahu koji je imao posljednju erupciju 1983. godine. Vulkansko tlo je vrlo plodno, te je pogodno za sadnju plantaža.

Klima je ekvatorska s mnogo padalina i visokom temperaturom cijele godine. Bandung ipak zbog više nadmorske visine ima nešto hladniju klimu nego većina ostalih indonezijskih gradova.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U Bandungu postoje brojne građevine građene u europskom kolonijalnom stilu krajem 19. st. Posebno su popularne građevine u stilu art deco. Zbog njih je krajem 19. st. grad nazvan "Pariz Jave". Posebno je atraktivna zgrada u kojoj je održana Bandunška konferencija. Postoje vjerski objekti brojnih vjera koje su kroz povijest bile zastupljene u Indoneziji (islamske, kršćanske, budističke, hinduističke).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Bandungu je zastupljena raznovrsna industrija, posebno prehrambena i tekstilna. Grad je jedan od najznačajnijih indonezijskih centara visokog obrazovanja te počinje razvijati modernu tehnologiju.