Baro (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rijeka Baro
Rijeka Baro kod grada Gambela
Duljina 306 km
Prosječni istjek 241 m3/s
Površina porječja 41400 km2
Pritoci Alvero i Jikavo
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija, Flag of Sudan.svg Sudan
Gradovi Gambela
Slijev Sredozemni
Ulijeva se u Sobat
Plovna od − do od Sobata do Gambele

Baro (znana i kao Anuak i Upeno) je rijeka na jugozapadu Etiopije, koja označava granicu sa Sudanom. Od svog izvora na Etiopskoj visoravni teče pravilno u pravcu zapada 306 km da se spoji s rijekom Pibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj sudanskoj granici) označava početak rijeke Sobat, pritoke Bijelog Nila.[1]

Osobine[uredi VE | uredi]

Rijeka Bara nastaje spajanjem dviju rijeka; Birbir i Geba, istočno od mjesta Metu u Zoni Ilubabor (Regija Oromia). Nakon toga rijeka teče na zapad preko Regije Gambela do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijeka Sobat. Najznačajnije pritoke Bara su rijeke Alvero i Jikavo. Površina porječja rijeke Baro i njenih pritoka je 41.400 km². Prosječni godišnji istjek na ušću je 241 m³/s.[2] Od svih pritoka rijeke Sobat, Baro je daleko najveći, on donosi 83% voda u Sobat. Tijekom kišne sezone, koja traje od lipnja do listopada, rijeka Baro sama daje oko 10% voda Nila. Međutim za vrijeme sušnog perioda (ostatak godine), vodostaj Bara je vrlo nizak.[3]

Rijeka Baro je jedina plovna rijeka u Etiopiji, najznačajniji veći grad na njenu toku je Gambela, on bio značajna riječna luka od 1907. sve do 1990-ih, kad je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje.

  • Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji sa svojih 305 metara.[4]

Rijeka Baro u povijesti[uredi VE | uredi]

Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je 1899., i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredili britanski bojnici HH Austin i Charles W. Gwynn. [5]Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu, niti sastav stanovništva, ni njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe, pa im se žurilo. Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova granica je potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom 1902., i ostala je do danas. Zbog te granice, izbijaju brojni sukobi između Etiopije i Sudana. [6]

Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj u kasnih 1890-ih, predložio je da se rijeka nazove po talijanskom admiralu Simone Arturo Saint-Bonu (1823. - 1892.) [7]

Talijanski pustolov L. Usoni neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro, nakon čega je 1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 1997., Merriam-Webster, ISBN 0877795460, str. 115, online izdanje na Google Books
  2. Mamdouh Shahin: Hydrology and Water Resources of Africa, 2002., Springer, ISBN 140200866X , str. 276, 287, online izdanje na Google Books
  3. Robert O. Collins: The Nile, 2002., Yale University Press, ISBN: 0300097646, str. 81, online izdanje naGoogle Books
  4. " Najduži most otvoren za promet"(Walta Information Center)
  5. "Survey of the Sobat Region", Geographical Journal, 17. svibanj, 1901.), str. 495-512.
  6. Robert O. Collins: The Nile, Yale University Press 2002., str. 76, 210, ISBN 0300097646, na portalu Google Books
  7. "Local History in Ethiopia" (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. prosinca 2007.)