Barska nadbiskupija
| Barska nadbiskupija | |
|---|---|
| Latinski naziv | Archidioecesis Antibarensis |
| Status | biskupija |
| Nadnevak uspostave | 9. stoljeće |
| Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije |
1034. |
| Metropolitansko sjedište | nadbiskupijsko sjedište |
| Obred | rimski |
| Država gdje se nalazi | Crna Gora |
| Biskup | Zef Gashi |
| Stanje od | 10. travnja 2008. |
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Sjedište joj se nalazi u crnogorskom priobalnom gradu Baru. Utemeljena je u 9. stoljeću, moguće i znatno ranije, osobito imajući u vidu ostatke ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. Na čast Nadbiskupije i Metropolije uzdignuta je 1089. godine. U Baru je u 12. stoljeću nastao jedan od najvažnijih hrvatskih pisanih spomenika - "Sclavorum Regnum", poznat i kao "Ljetopis popa Dukljanina", "Barski ljetopis" i "Hrvatska kronika". Pretpostavlja se da je ovo djelo napisao barski nadbiskup Grgur. Od nekoć moćne dijeceze i jedne od 4 dalmatinske metropolije (pored Zadra, Splita i Dubrovnika), kako su zabilježili križarski izvori, sa velebnom katedralom sv. Jurja, desecima crkava, samostana, kapela, palača, u vrijeme turskih pustošenja i pljački, biva dovedena gotovo do iščeznuća. Osim sv.Jurja, spominju se crkve i samostani, danas nažalost većinom uništeni, sv. Nikole, sv. Marka, sv. Marije, sv. Katarine, sv. Venerande, sv. Lovre, sv. Križa, sv. Luke, sv. Urbana, sv. Dominika, sv. Marcelina, sv. Leonarda, sv. Kristofora,
Sadržaj |
[uredi] Povijest
1089. su se u njenom sastavu nalazile biskupije Kotorska, Ulcinjska, Skadarska, Pilotska, Svačka, Drivastska, Raška, Zahumska, Bosanska i Travunjska biskupija. U to vrijeme su latinski jezik bio jezikom bogoslužja, a pisalo se latiničnim pismom, dok su slavenski jezici bili samo u pomoćnoj funkciji [1].
Barski nadbiskup je također primas Serviae, najmanje od 1870. godine, što je te godine tražio Karlo Pooten i dobio službenu potvrdu.[2]
[uredi] Popis barskih nadbiskupa
- Petar I. (1064. – 1094.)
- Sergej (1094. ? / oko 1110. ? – 1124. ?)
- Ilija (oko 1124. – 1140.)
- Grgur Krizogon (1172. – 1196.)
- Ivan I. (? – 1247.)
- Ivan II. (Giovanni da Pian del Carpine) (1248. – 1252.)
- Gufrid (travanj 1253. – 1254.)
- Lovro I. (1255. – 1270.)
- Gašpar Adam (1270. – 1280.)
- Mihael (1282. – 1298.)
- Ruđer, O Cist. (1298. – 1301.)
- Marin Petrov Žaretić (1301. – 1306.)
- Andrija I. (1307. – 1324.)
- Guillaume Adam (1324. – 1341.)
- Ivan III. (1341. – 1347.)
- Dominik (1349. – 1360.)
- Stjepan I. (1361. – 1363.)
- Ivan IV. (1363. – 1373.)
- Ivan V. Andrija (18. svibnja 1373. – 1382.)
- Antun (1383. – 1391., imenovan biskupom Biskupije Alghero-Bosa)
- Rajmund (1391. – 1395.)
- Ludovico Bonito (1395.)
- Marin II. (1396. – 1420.)
- Ivan VI. (1420. – 1422.)
- Petar II. (1423. – 1448.)
- Andrija II. (1448. – 1459.)
- Lovro II. (1459. – 1460.)
- Marko I. (1460. – 1461.)
- Šimun Vosić (1462. – 1473.)
- Stjepan II. Teglatije (1473. – 1485.)
- Filip Gajo (1485. – 1509.)
- Jeronim (1509. – 1517.)
- Lovro III. (1517. – 1525.)
- Ivan VII. (1525. ? – 1528. ?)
- Ludovico Chieregati (1528. – 1551.)
- Ivan VIII. (1551. – 1571.)
- Teodor (1575.)
- Ambrozije Kapić (1579. – 1598.)
- Toma Ursini (1598. – 1607.)
- Marin Bici (1608. – 1624.)
- Pietro Massarechi (1624. – 1634.)
- Giorgio Bianchi (1. listopada 1635. – 14. studenoga 1644., postao biskup Biskupije Sapë)
- Francesco Leonardi (28. studenoga 1644. – 1646.)
- Giuseppe Buonaldo (1646. – 1653.)
- Marko II. (1654. – 1656.)
- Pjetër Bogdani (apostolski administrator 1656. – 1671.)
- Andrija Zmajević (23. veljače 1671. – 7. rujna 1694.)
- Marco Giorga (18. srpnja 1696. – 1700.)
- Vićenco (Vicko) Zmajević (1701. – 27. ožujka 1713.), postao zadarski nadbiskup
- Egidio Quinto (Egidije Kvinćo), OFM (8. veljače 1719. – 1. siječnja 1722.)
- Matija Štukanović (1722. – 1745.)
- Marco de Luchi (9. ožujka 1746. – srpanj 1749.)
- Lazër Vladanji (21. srpnja 1749. – 4. veljače 1786.)
- Giorgio Giunchi (24. srpnja 1786. – 26. siječnja 1787.)
- Giorgio Angelo Radovani (23. travnja 1787. – 15. studenoga 1790.)
- Francesco Borzi (11. travnja 1791. – 1822.)
- Vincenzo Battucci (13. siječnja 1824. – 1839.)
- Karlo Pooten (28. rujna 1855. – 1886.)
- Šimun Milinović, OFM (8. listopada 1886. – 1910.)
- Nikola Dobrečić (16. siječnja 1912. – 14. studenoga 1955.)
- Aleksandar Tokić (14. studenoga 1955. – 6. svibnja 1979.)
- Petar Perkolić (6. svibnja 1979. – 27. siječnja 1998.)
- Zef Gashi, SDB (27. siječnja 1998. – )
[uredi] Vidi još
[uredi] Bilješke
- ↑ (crnog.) Montenegrina.net Dr Vojislav Nikčević: Bokokotorski srednjevjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji
- ↑ (crnog.) Montenegrina.net, nadbiskupu Karlu Potenu izdato posebno rješenje (14.2.1870.) kojim mu je potvrđena titula i dozvoljeno da na saborima sjedi među primasima, BARSKA NADBISKUPIJA I BARSKI NADBISKUPI , pristupljeno 30. srpnja 2011.
Nedovršeni članak Barska nadbiskupija koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
