Basel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Basel. Za istoimeni kanton, pogledajte Kanton Basel.
Basel
Grb
Grb grada Basel
Osnovni podatci
Kanton Basel
Jezik njemački
Stanovništvo 172.120 (2006.)
Površina 22.75 km²
Visina 260 m
Koordinate 47°34′N 7°36′E / 47.567°N 7.6°E / 47.567; 7.6Koordinate: 47°34′N 7°36′E / 47.567°N 7.6°E / 47.567; 7.6
Poštanski broj 4000
Gradonačelnik Barbara Schneider
Službena stranica wwww.basel.ch
Karta
Karta grada Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) je treći grad po broju stanovnika u Švicarskoj; zajedno sa širim gradskim područjem je drugi po broju stanovnika u državi.

Mjesto se nalazi u sjeverozapadnoj Švicarskoj na rijeci Rajni. Razvijena je kemijska industrija i farmaceutska industrija. Samo mjesto je na granici s Njemačkom i Francuskom.

Sveučilište u Baselu je najstarije Švicarskoj, utemeljeno je 1460. godine.

Iz Basela potječu: Daniel Bernoulli, Leonhard Euler i Roger Federer.

Basel Badischer Bahnhof

Povijest[uredi VE | uredi]

Prva naselja na području današnjeg Basela nastala su još tijekom prapovijesti njih su osnovala keltska plemena a kasnije zaposjeli su Rimljani i osnovali naselje Augusta Raurica 10 do 20 km od današnjeg centra grada. Pred kraj Rimskog Carstva ustalio se naziv Basilea ili Basilia za grad.

Početkom srednjeg vijeka kroz taj kraj protutnjalo je mnogo barbarskih plemena, - 917. grad su razorili Ugari. Od 999. godine naselje došlo pod upravu prinčeva - biskupa, pod njihovom vlašću ostao je sve do pojave protestantizma u 16. stoljeću. U 11. st. počinje izgradnja katedrale, a u slijedećem vijeku izgrađen je most preko Rajne, zahvaljujući kojem je grad postao važan prometni centar i veliko trgovište. Sveučilište je osnovano - 1460. kao najstarija švicarska visokoškolska ustanova

Basel se pridružio Švicarskoj konfederaciji - 1501. Od 1529. Basel je postalo jedno od središta protestanske reformacije, i to onog krila koje je bilo pod velikim uticjecaj Jeana Calvina. U to vrijeme grad je postao značajno središte znanosti, umjetnosti i knjigotiska.

Tijekom Francuske revolucije (1789. - 1799.) građani Basela su aktivno sudjelovali u svim događanjima, pa je grad sa okolinom 1792. godine pripojen francuskoj marionetskoj - Rauracijskoj republici. Basel je bio dio te republike sve do pada Napoleona 1814. godine. Tad je Basel sa okolicom pripojen Švicarskoj konfederaciji, a to stanje ostalo je nepromjenjeno do danas. Zbog velikih nesuglasica sa svojom okolicom, 1833. došlo je do razdvajanja dotadašnjeg kantona Basel na dva nova; Basel-Stadt (sam grad) i Basel-Landschaft (okolica).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Basel je u svjetskim razmjerima značajni centar kemijske i farmaceutske industrije. Velike farmaceutske tvrtke poput Novartisa i Hoffmann-LaRochea imaju sjedište u Baselu. Pored toga Basel je glavni željeznički čvor sa jednim od najvećih teretnih željezničkih kolodvora u Europi. Sa svojom brodskom lukom (jedinom u Švicarskoj) Basel je putem rijeke Rajne povezan sa Sjevernim morem. Zračna luka Basel se nalazi na području Francuske i povezana je eksteritorijalnim putem sa gradom. Kroz zračnu luku prolazi francusko-švicarska carinska zona.


Flag of Switzerland.svg Nedovršeni članak Basel koji govori o gradu u Švicarskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.