Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.
|
|||
| Jezici | baskijski, španjolski, francuski | ||
| Glavni grad | Pamplona | ||
| Nezavisnost | Nije nazavisna država | ||
| Površina - Ukupno - % voda |
20 947,2 km² - |
||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća stanovništva |
|
||
| Valuta | Euro | ||
| Vremenska zona | UTC +1, ljeti +2 | ||
Sadržaj |
Povijest[uredi]
Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.
Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.
Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje nezavisni.
Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.
Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navarra obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navarra obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.
Vlada[uredi]
Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.
Političke podjele[uredi]
Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četiri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.
Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.
Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalna pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.
Francuska Baskija se nalazi u departmanu Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonski je službeni jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu.
Južna zona[uredi]
- Araba
- Gipuzkoa
- Nafarroa (španjolski: Navarra)
- Bizkaia (španjolski: Vizcaya)
Sjeverna zona[uredi]
Zemljopis[uredi]
| Regija | Površina (km2) | Glavni grad | Broj općina |
|---|---|---|---|
| Baskija | 20.947,2 | Pamplona | 683 |
| Araba | 3.316,9 | Gasteiz | 53 |
| Bizkaia | 2.236,7 | Bilbao (baskijski: Bilbo) | 112 |
| Gipuzkoa | 1.980,3 | San Sebastian (baskijski: Donostia) | 88 |
| Lapurdi | 855,7 | Baiona | 41 |
| Nafarroa Beherea | 1.322,1 | Donibane Garazi | 74 |
| Nafarroa Garaia | 10.421,0 | Pamplona (baskijski: Iruñea) | 272 |
| Zuberoa | 814,5 | Maule | 43 |
Gospodarstvo[uredi]
Stanovništvo[uredi]
Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.
| Regija | Godina popisa | Broj stanovnika | Broj stanovnika (u %) | Gustoća | Muškarci | Žene |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Baskija | 20011 | 2.902.962 | 100% | 138,6 | 1.421.132 | 1.481.830 |
| Araba | 2001 | 287.928 | 9,9 | 86,8 | 142.892 | 145.036 |
| Bizkaia | 2001 | 1.123.002 | 38,7 | 502,1 | 545.744 | 577.258 |
| Gipuzkoa | 2001 | 673.563 | 23,2 | 340,1 | 330.288 | 343.275 |
| Lapurdi | 1999 | 219.029 | 7,6 | 256,0 | 103.548 | 115.481 |
| Nafarroa Beherea | 1999 | 28.076 | 1,0 | 21,2 | 14.210 | 13.866 |
| Nafarroa Garaia | 2001 | 555.829 | 19,2 | 53,3 | 276.629 | 279.200 |
| Zuberoa | 1999 | 15.535 | 0,5 | 19,1 | 7.821 | 7.714 |
Najveći gradovi[uredi]
- Bilbao 354,145 stanovnika
- Vitoria-Gasteiz 227,568 stanovnika
- Pamplona 195,769 stanovnika
- Donostia-San Sebastian 183,308 stanovnika
- Barakaldo 95,640 stanovnika
- Getxo 82,327 stanovnika
- Irun 60,261 stanovnika
- Portugalete 49,118 stanovnika
- Santurtzi 47,320 stanovnika
- Bajona 44,300 stanovnika
