Baskija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.

Baskija
Euskal Herria
Flag of the Basque Country.svg
Basque Country location map.png
Jezici baskijski, španjolski, francuski
Glavni grad Pamplona
Nezavisnost Nije nazavisna država
Površina
 - Ukupno
 - % voda

20 947,2 km²
-
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća stanovništva


2 902 962 st.
138,6 st./km²

Valuta Euro
Vremenska zona UTC +1, ljeti +2
Grb Baskije

Baskija je povijesna, jezična i kulturološka regija u zapadnoj Europi, podijeljena između Španjolske i Francuske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno s Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje neovisni.

Na sjeveru kneževina Vaskonija uspješno se obranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode neovisnost Vaskonije do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća dijelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III. (985. - 1035.). U to vrijema Navarra obuhvaća gotovo cijelu današnju Baskiju,Kastiliju i Aragon.

Politički status[uredi VE | uredi]

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Baskija je povijesna regija i nema političkog tijela koje upravlja cijelim teritorijem.

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četiri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.

Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Alava, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalna pitanja se nalaze u nadležnosti Baskije i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje poreza i upravljanje njima. Baskija također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u departmanu Atlantski Pireneji, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Atlantski Pireneji sadrže i dijelove bez baskijskog stanovništva tj. Regiju Béarnn. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonjski je službeni jezik u Atlantskim Pirenejima. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Atlantski Pireneji ne uživaju neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu. Francuska vlada uporno odbija izdvajanje Sjeverne Baskije u posebnu upravnu cjelinu.

Južna zona[uredi VE | uredi]

Sjeverna zona[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Regija Površina (km2) Glavni grad Broj općina
Baskija 20.947,2 Pamplona 683
Alava 3.316,9 Gasteiz 53
Biskaja 2.236,7 Bilbao (baskijski: Bilbo) 112
Gipuskoa 1.980,3 San Sebastián (baskijski: Donostia) 88
Lapurdija 855,7 Baiona 41
Nafarroa Beherea 1.322,1 Donibane Garazi 74
Nafarroa Garaia 10.421,0 Pamplona (baskijski: Iruñea) 272
Zuberoa 814,5 Maule 43

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Južna Baskija je gospodarski najrazvijeniji dio Španjolske i jedna od najrazvijenijih regija Europe. Njen bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika jest preko 125% od prosjeka EU.

Sjeverna Baskija, pak stoji u rasponu 75-100% prosjeka EU poput većine regija u Francuskoj.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi. Postoje velike među pokrajinama oko postotka ljudi koji sebe smatraju Baskima.

Nortasun.png
Regija Godina popisa Broj stanovnika Broj stanovnika (u %) Gustoća Muškarci Žene
Baskija 2001.1 2.902.962 100% 138,6 1.421.132 1.481.830
Alava 2001. 287.928 9,9 86,8 142.892 145.036
Biskaja 2001. 1.123.002 38,7 502,1 545.744 577.258
Gipuzkoa 2001. 673.563 23,2 340,1 330.288 343.275
Lapurdi 1999. 219.029 7,6 256,0 103.548 115.481
Donja Navarra 1999 28.076 1,0 21,2 14.210 13.866
Gornja Navara 2001 555.829 19,2 53,3 276.629 279.200
Zuberoa 1999 15.535 0,5 19,1 7.821 7.714

Najveći gradovi[uredi VE | uredi]

  1. Bilbao 354,145 stanovnika
  2. Vitoria-Gasteiz 227,568 stanovnika
  3. Pamplona 195,769 stanovnika
  4. Donostia-San Sebastian 183,308 stanovnika
  5. Barakaldo 95,640 stanovnika
  6. Getxo 82,327 stanovnika
  7. Irun 60,261 stanovnika
  8. Portugalete 49,118 stanovnika
  9. Santurtzi 47,320 stanovnika
  10. Bajona 44,300 stanovnika


Manjine u Baskiji[uredi VE | uredi]

Povijesne manjine[uredi VE | uredi]

Različite romske skupina su postojale kroz povijest u Baskiji, a neke još uvijek postoje kao etničke skupine. One su grupirane zajedno pod generičkim nazivom pojmove ijituak (Cigani) i buhameak (Bohemi) od strane baskijskih govornika.

  • Agoti
  • Kaskaroti (baskijski:Kaskarotuak)
  • Mercherosi

Noviji doseljenici[uredi VE | uredi]

S industrijskom revolucijom u južnu Baskiju su se doselili brojni doseljenici iz nebaskijskih dijelova Španjolske u potrazi za poslom.

Od 1980-tih, kao posljedica znatnog gospodarskog napretka, u Baskiju je pristigao veći broj imigranata, uglavnom iz istočne Europe, Sjeverne Afrike, Latinske Amerike, subsaharske Afrike, Južne Azije i Kine, naseljavajući se u glavnom u većim gradskim područjima.

Jezik[uredi VE | uredi]

Postotak stanovnika koji tečno govore baskijski

Trenutno, dominantni jezici u Španjolskoj Baskiji i Francuskoj Baskiji su španjolski tj. francuski. U povijesnom procesu stvaranja sebe kao nacija-država, i španjolske i francuske vlade su, s vremena na vrijeme, pokušavale potisnuti baskijski jezični identitet. [1] Jezik izabran za javno obrazovanje je najočitiji izraz tog fenomena, nešto što je zasigurno imalo učinak u trenutnom statusu baskijskog.

Unatoč tome što se govorio u relativno malom prostoru, nepristupačne značajke baskijskog sela i povijesno niska gustoća naseljenosti rezultirali su da se baskijski jezik razvio kao dijalektalno jako raznolik, koji je povećao vrijednost i španjolskog i francuskog jezika, kao lingua franca u Baskiji. U tom smislu, trenutni standardni oblik baskijskog jezika ("Euskara Batua") standard baskijskom jeziku uveden tek krajem 20. stoljeća pomogao je baskijkom jeziku u odmicanju od predodžbe - čak i među vlastitim govornicima- koa jezika neprikladnog za obrazovne svrhe.[2]

Dok Francuska republika ima dugu povijest pokušaja kompletne kulturne asimilacije etničkih manjinskih skupina - uključujući i Francuske Baske (vidi vergonha) - Španjolska, pak, većinom u svojoj povijesti dodjeljuje određeni stupanj jezične, kulturne i političke autonomije svojim Baskima. Baski su povijesno bili zastupljeni i u španjolskoma pomorstvu i vojsci još od doba španjolskog carstva sve do nedavno, a baskijske luke bile povijesno presudne za unutarnju Španjolsku. Dok se ta prava nisu ubrzano počela smanjivati s karlističkim ratovima, te povijesne veze su rezultirale stvaranjem lokalne baskijske buržoazije, svećenstva i vojske, povijesno bliske španjolskoj monarhiji, pogotovo u španjolskoj kolonizacije Amerike. Sve u svemu, trajao je proces postupnog prelaska s baskijskog na španjolski jezik. Taj fenomen je početku bio ograničen na više urbane slojeve stanovništva, ali postupno je stizao i u niže klase. Zapadna Biskaja, većina Alave i južne Navare bili su područje gdje je španjolski jezik (ili neki drugi romanski jezik) stoljećima bio dominantan.

Međutim, pod režimom Francisca Franca, Vlada je pokušala suzbiti novorođeni baskijski nacionalizam, budući da su se oni većinom borili na republikanskoj strani od Španjolskog građanskog rata u Gipuskoi i Biskaji. Općenito, tijekom tih godina, kulturna djelatnost na baskijskom jeziku bila je ograničena na folklornim pitanjima i Rimokatoličku crkvu, dok je viši, ali još uvijek ograničeni stupanj tolerancije baskijske kulture i jezika bio u Álavi i Navari, budući da su oba područja uglavnom podržavala Franca za vrijeme građanskog rata. Uporaba baskijskog jezika je smatrana potporom separatizmu. [3]

Danas, Baskija u Španjolskoj uživa veliku kulturnu i političku autonomiju i baskijski je službeni jezik uz španjolski. U Španjolskoj je favoriziran skupom jezičnih odredaba pod pokroviteljstvom baskijske regionalne vlasti koje su usmjerene na generalizaciju njegove uporabe . Njime govori otprilike četvrtina ukupne Baskije, a svoje uporište ima u graničnom području formiranom u Gipuskoe, sjevernoj Navari i francuskim dolinama po Pirenejima . Nije domaći jezik u u većini Alave , zapadne Biskaje i južne polovice Navare . Od ukupno procjenjenih nekih 650.000 baskijskih govornika , njih približno 550.000 živi u Španjolskoj Baskiji , a ostatak u Francuskoj . [4]

Baskijski obrazovni sustav u Španjolskoj ima tri vrste škola a razlikuju se po jezičnim nastavnim modelima A, B i D. Model D, s obrazovanjem u potpunosti na baskijskom, i španjolskim kao obveznim predmetom, je najčešće odabirani model roditelja. U Navarri postoji dodatni G model, s obrazovanjem u cjelosti na španjolskom jeziku.

U Navarri se vladajuća konzervativna vladajuća stranka Unión del Pueblo Navarro protivi pokušajima baskijskih nacionalista za uvođenjem školovanja na baskijskom diljem cijele Navarre (što bi obuhvaćaju mjesta na kojima se baskijski tradicionalno ne govori). Nastava na baskijskom jeziku u javnoj obrazovnoj mreži je ograničena na baskijska govorna područja sjeverne i središnje regije. U središnjem dijelu, baskijska nastava u javnom obrazovanju je prilično ograničena, a dio postojeće potražnje se servisira preko privatnih škola (ikastolak). Španjolski jezik se govori u cijeloj populaciji, uz nekoliko iznimaka u udaljenim ruralnim područjima.

Europska komisija za regionalne ili manjinske jezike čije je Španjolska je potpisnik je izdala niz preporuka kako bi se zajamčio pravi službeni status baskijskog jezika (2004.), npr. Suzbijanje administrativnih jezičnih podjele Navarre smatrajući ih preprekom normalnom korištenju baskijskog i diskriminirajućim prema govornicima baskijskog jezika, [5]: 76 podnošenje tužbe protiv novina Euskaldunon Egunkaria i uspostava normalnog rada, [33] : 66, 79, kao i jamstva zatvorenicima za dopisivanje na u baskijskom jeziku.

Situacija oko baskijskog jezika u Francuskoj Baskiji je ranjiva (ocijenjeno od strane UNESCO-a). Pritisak francuskog kao glavnog jezika i različite administrativne prepreke konsolidaciji školovanja na baskijskom jeziku čine budućnost jezika neizvjesnom. 14. lipnja 2013. , ukazujući Fallouxov zakon iz 1850. čime se izjavljuje da je francuski službeni jezik u Francuskoj, regionalni subprefect proglašava ilegalnim subvencioniranje vijeća Hendaye nove zgrade za školu na baskijskom jeziku. [6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Torrealdi, J.M. El Libro Negro del Euskera (1998) Ttarttalo ISBN 84-8091-395-9
  2. " El vascuence subvenía perfectamente a las necesidades de pequeñas comunidades agrícolas o de pescadores, a la vida religiosa y política de un mundo bastante aislado y de dimensionas pequeñas..." Pinillos, Jose Luis Coloquio sobre el problema del bilingüismo en el País Vasco Bilbao 1983
  3. http://www.history.com/topics/francisco-franco
  4. http://www.englishpen.org/basque-language/
  5. http://www.berria.info/agiriak/ikusi/44/
  6. http://www.kazeta.info/euskalherria/ipar-euskal-herriko-ikastola-guztiak-arriskuan-direla-salatzeko-manifestazioa-deitu-du-seaskak-larunbatean-baionan

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]