Begovo Razdolje

Koordinate: 45°18′14″N 14°53′53″E / 45.304°N 14.898°E / 45.304; 14.898
Izvor: Wikipedija
Begovo Razdolje
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Općina/gradMrkopalj
Najbliži veći gradDelnice

Površina[1]52,2 km2
Visina1078 mnm
Koordinate45°18′14″N 14°53′53″E / 45.304°N 14.898°E / 45.304; 14.898

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno36
– gustoća1 st./km2

Poštanski broj51315 Mrkopalj
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaDE

Zemljovid

Begovo Razdolje na zemljovidu Hrvatske
Begovo Razdolje
Begovo Razdolje

Begovo Razdolje na zemljovidu Hrvatske

Begovo Razdolje je selo u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Begovo Razdolje se nalazi u Gorskom kotaru, u Općini Mrkopalj. Begovo Razdolje je jedino naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara (1078 m), a smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Mjesto ima 36 stanovnika, prema popisu iz 2021. godine. Pripada poštanskom uredu 51315 Mrkopalj.

Naselje Begovo Razdolje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
288
345
390
361
402
355
352
376
335
305
248
180
136
98
48
48
36
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom prošlog stoljeća selo doživljava svoj najznačajniji razvoj. Stanovništvo se uz šumarstvo bavi prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima.

Vidi članak Matić poljana.

Govor i narječje[uredi | uredi kôd]

Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor, tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno podrijetlo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje podrijetlo iz Istre, kao što su obitelji Vodopić i Gržanić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su obitelji: Grgurić, Mihelčić, Karlović, Klobučar...

Gospodarstvo i turizam[uredi | uredi kôd]

Danas Begovo Razdolje ima svega četrdesetak stanovnika, uglavnom starijih. Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo, tako da se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko - goranskoj županiji, kojoj je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma.

Znamenitosti i zemljopisna obilježja[uredi | uredi kôd]

Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, odlična infrastruktura (struja, vodovod, telefon), te blizina Rijeke i Zagreba, pogotovo nakon završetka autoceste, sljedeće su komparativne prednosti Begovog Razdolja.

Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijeđe u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kućne radinosti.

Turizam[uredi | uredi kôd]

Splet svih tih čimbenika daje Begovom Razdolju magičnu privlačnost i predstavlja ga kao značajan turistički potencijal u hrvatskim okvirima. U posljednjih nekoliko godina Begovo Razdolje počinje se profilirati kao turistička destinacija. Naselje ima dobre uvjete za razvoj planinskog turizma, te nudi idealne mogućnosti seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje, lov, skijanje i skijaško trčanje, logorovanje i orijentacijsko trčanje te gljivarenje. U mjestu je moguć turistički smještaj i prehrana u nekoliko objekata: hotelu, pansionu, te privatnom smještaju...

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]