Bektež

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bektež
Bektež na karti Hrvatska
Bektež
Bektež
Bektež na zemljovidu Hrvatske
Županija Požeško-slavonska županija
Općina/Grad Kutjevo
Zemljopisne koordinate 45°23′53″N 17°55′34″E / 45.398°N 17.926°E / 45.398; 17.926Koordinate: 45°23′53″N 17°55′34″E / 45.398°N 17.926°E / 45.398; 17.926
Stanovništvo (2001.)
 - Broj domaćinstava 128 (2001.)[1]
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 388[2]
Pošta 34343 Bektež
Pozivni broj +385(0)34
Autooznaka
Bektež na karti Požeško-slavonska županija
Bektež
Bektež
Bektež na zemljovidu Požeško-slavonske županije

Bektež je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, kod Kutjeva.

Bektež je danas značajno središte na području Grada Kutjeva, jedno od razvijenijih sredina Požeštine, osobito u obrtništvu. Naselje ima oko 120 domaćinstava s 388 mještana, a uz bavljenje obrtništvom najzastupljenija je poljoprivredna proizvodnja. U mjestu je pošta, područna škola, poslovna jedinica Kutjeva d.d., trgovina i dr. Osobitost Bekteža je značajna društvena angažiranost mještana, pa u selu djeluju lovačko i ribolovno društvo, kulturno-umjetničko društvo, nogometni klub i vatrogasno društvo Bektež, ujedno i najstarija udruga u Bektežu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema povijesnim podacima naselje Bektež nastalo je još prije gotovo 700 godina, a njegovom stalnom razvoju u velikoj mjeri je pridonio izuzetnom povoljan zemljopisni položaj na razmeđi pravaca prema Požegi, Našicama i Slavonskom Brodu. Selo je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Požeštine, u podnožju Krndije i Papuka, na važnoj prometnici koja povezuje središte Požeško-slavonske županije i grad Našice u Osječko-baranjskoj županiji, a također čini poveznicu preko Čaglina prema Slavonskom Brodu. Bektež je jedno od većih naselja na području današnjeg Grada Kutjeva, kojemu administrativno pripada. Bektež je dugi niz godina bio općinsko središte (1876.- 1956. g.)

Oko 1850. g. poslije ukinuća kmetstva, Požeština ima tri upravno-sudska kotara: Velički sa sjedištem u Požegi, Pleternički i Betkeški, a bilježništva u mjestima: Pleternici, Ruševu, Bektežama, Kaptolu, Mihaljevcima, Brestovcu i Sloboštini. 1876. g. okolica Požege ima samo jedan upravni kotar i četiri općine: Pleternica sa 32 sela, Bekteže sa 42 sela, Velika sa 25 sela, Brestovac sa 53 sela. Te su općine imale pregolema područja, pa se zato oko 1900. g. broj općina povećava te se osnivaju manje općine u mjestima: Pleternica, Ruševo, Bekteže, Kaptol, Jakšići, Mihaljevci, Velika, Stražeman, Požega vanjska, Brestovac. U dugovjekoj povijesti Bektež je u 14. stoljeću pripadao posjednicima Ilićima, Abramovićima i Lovrićima, a početkom i krajem 15. stoljeća gospoštiji Gradište koje je bilo trgovište i imalo svoju tvrđavu. Kada se spominju i dva mala sela Šimunovci i Dragalovci, čija imena su u kasnijem razdoblju sačuvana u mjesnim nazivima bekteškog hatara. Starije ime Bekteže dali su naselju islamizirani Hrvati koji su na ovim prostorima živjeli u vrijeme turske vladavine. Oni su potkraj 17. stoljeća napustili selo i otišli u Bosnu, a na njihovo su se mjesto doselili Hrvati iz drugih krajeva.


DVD Bektež 1931.[uredi VE | uredi]

DVD Bektež je jedno od manjih društava na području VZ Požeštine, ali su njegovi članovi u svakom trenutku spremni i sposobni intervenirati u slučaju potrebe.Ukupno članstvo podjeljeno je u više kategorija–operativni pripadnici DVD-a, počasni članovi, muška i ženska mladež, te posebice ženska desetina,što je mali specifikum u odnosu na ostala vatrogasna društva ovoga područja. U listopadu 1945.godine Antun Lukačević i Marko Ćosić pozivaju sve mlade ljude koji su se vratili iz rata ,kao i mlađe naraštaje (pioniri i omladina) da ponovno pokrenu rad DVD-a Bektež.Tada je za predsjednika izabran A.Lukačević,a za zapovjednika M.Ćosić,te za tajnika tadašnji učitelj Ivan Perinović.Rad obnovljenog društva počinje prikupljanjem opreme koja je bila sačuvana po kućama u selu,obnavlj se štrcaljka i kola na kojima se ona prevozila.Društvo dobiva na korištenje i prijašnju zgradu općinskog bilježnika,te uređuje spremište. Cijelo desetljeće radi se u okvirima pruženih mogućnosti i okolnost, vodstvo DVD-a nastoji učiniti najviše moguće, a pozornost se usmjerava na vježbe i natjecanja na kojima vatrogasci Bekteža (u Kutjevu,Cigleniku,Vetovu i Lukaču) postižu zapažene rezultate. Uslijedio je nastavak rada pod vodstvom S.Marjanovića,koji je 1962.g.izabran za predsjednika, zapovjednik je bio Ivan Komarić, tajnik Slavko Demše, blagajnik Ivan Mandić i spremištar Adam Gašparac, dok su za Upravni odbor još izabrani Ivan Ramić st., Ivan Jajić i Mijo Komarić. Kako je zgrada Doma i spremišta bila izgrađena od presne cigle i podosta dotrajala, te ju je bilo teško održavati, donešena je na godišnjoj skupštini 1966.g. odluka da se objekt proda i da se priđe izgradnji novoga doma i spremišta, što je i učinjeno. Za novac od prodaje staroga objekta kupuje se građevni materijal. Šumarija Kutjevo poklanja potrebitu građu, PPK Kutjevo daruje stolariju, dok se najveći dio radova odvija na dobrovoljnoj osnovi. Zidarske radove obavio je Ivan Majetić iz Gradca Pleterničkog, dok žbukanje objekta preuzima Kazneno-popravni dom sa svojim zaposlenicima i ne naplaćuje nam ništa. Opremanje vatrogasnog doma i spremišta obavljeno je kroz samodoprinos mještana pa je 1972.g. svečano otvoren novi Dom, uz pokroviteljstvo tadašnjeg predsjednika općine Požega dr. Marijana Štrbašića. Daljnih desetak godina DVD Bektež radi normalno .Nabavlja se potrebna vatrogasna oprema, kupuju prve odore, obavljaju se vježbe, ide na natjecanja, organizira se dežurstvo za vrijeme žetve i vršidbe, održavaju zabave i proslavljaju dočeci nove godine.

Na samoprijegor i požrtvornost vatrogasaca nisu utjecala nikakva stranačka, vjerska ili druga pripadnost, nego temeljna zadaća u duhu krilatice- Vatru gasi, brata spasi! Na tim osnovama utemeljen je DVD Bektež, koji se u tom duhu razvijao,jačao i razvijao svih proteklih 75 godina, a da nikada nije zakazao u pružanju pomoći ljudima.

Dobrovoljno vatrogasno Bektež svakim je danom sve više napredovaloj te se samim time nametnula potreba izgradne novoga, većega i funkcionalnijeg spremišta, kao i Doma za okupljanje narastajućeg broja mladeži.1999.g. predsjednik Mato Ramić na sjednici Upravnog odbora inicira gradnju novoga vatrogasnog spremišta.Poslije obrazloženja ideje i podnošenja oktiviranog plana izgradnje, Upravni odbor donosi odgovarajuću odluku, koju potom potvrđuju sudionici godišnje skupštine 2000.g. Plan je sačinjen po faznoj gradnji, a svaka od pet faza se ostvaruje u jednoj kalendarskoj godini.

Lovačko društvo "Strijela"[uredi VE | uredi]

Lovačko društvo Strijela Bektež osnovano je 1955.g. Društvo su sačinjavali lovci iz šest sela i to: Bektež, Kula, Ciglenik, Poreč, Gradište, Lipovica i Vukojevica. Društvo je tada brojilo 28 članova, a sjedište mu je bilo u Bektežu. Društvo ima sljedeću vrstu divljači: obična jelenska divljač, jelen lopatar, srneća divljač, muflon, zec, fazan, trčka prepelica, golub grvnaš, a od štetočina: lisica, jazavac, divlja mačka, kuna zlatica, jastreb, vrana, svraka i šojka. Do 1982.g. društvo nije imalo lovačku kuću, niti čardaka za spremanje hrane koja se zimi iznosi divljači. U 1982.g. bira se novo rukovodstvo i zacrtava svoj plan rada: izgradnja lovačke kuće, izgradnja gatera za divlje svinje veličine 10 ha, nabavka 5 komada divljih svinja, pravljenje mosta preko potoka do lov. kuće, pravljenje ribnjaka i izgradnja lov. objekata (visoke čeke, hranilice za visoku i nisku divljač). Društvo je od 1982. do 2004.g. dovelo struju u lov. kuću, iskopali bunar i doveli vodu u kuću, opremilo 5 spavaćih soba, napravilo 2 kupatila, opremilo dvije sale za ručanje, kupilo sav potreban escajg za 120 osoba, napravilo 2 pecala, dvije otvorene šupe i dvije prostorije za smještaj lovačkog alata. Što se tiče odstrela visoke divljači društvo je svake godine ispunjavalo plan, kao i niske divljači, osim zeca kojeg nije bilo, te je zabranjen lov od 1985. do 2000.g. 2000.g. počeo se planski loviti. 1996.g. dolazi do zakupa lovišta, a kako društvo nije zakupilo šumsku površinu od 2200 ha istu površinu zakupio je gosp. Ivan Ivšac iz Samobora, a društvo je zakupilo poljsku površinu od 2300 ha kojom još i danas gospodari. Sa gosp. Ivšacom napravljen je ugovor da lovci imaju pravo na 10 ulova godišnje na divlje svinje za koje se njemu plaća oko 20000 kuna godišnje. Društvo danas broji 33 člana. 1991.g. društvo je brojilo 56 članova, a kako su '91. i '92.g. lovci otišli svaki u svoju državu 1993.g. ostaje 14 lovaca koji su radili i lovili, a kako bi se broj svake godine povećavao tako da danas ima gore navedeno 33 člana.

Kulturno-umjetničko društvo "Bektež"[uredi VE | uredi]

Osnovano je 16. veljače 1997.g. Osnivač i dugogodišnji predsjednik bio je Branko Galić. Razlog osnivanja KUD- a bio je da upoznamo mlađe naraštaje s tradicijskom kulturom života i rada naših predaka, a ujedno da bi mlade generacije upoznale folklor i običaje našeg kraja. KUD Bektež ima 42 člana u sljedećim sekcijama: plesnoj, tamburaškoj i pjevačkoj, a po potrebi i dramskoj sekciji kada se izrode običaji (berba grožđa, svatovi, žetva, Badnjak…). U deset godina postojanja KUD Bektež organizira i smotre folklora Bekteški susreti. U svom desetogodišnjem radu KUD je imao oko 300 nastupa što potvrđuju diplome i priznanja koje su sakupili sa raznih gostovanja. Značajne smotre folklora na kojima je KUD sudjelovao su: Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo i u ostalim mjestima. Sadašnji predsjednik KUD-a Bektež je Mato Ramić.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]