Belišće

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Belišće
Belišće (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Površina
 - ukupna 69 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 11.786 stan.
Gradonačelnik Dinko Burić (HDSSB)
Gradsko vijeće
 - broj članova 19
Dan grada 1. svibanj
Zaštitnik sv. Josip Radnik
Poštanski broj 31551
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka OS
Službena stranica belisce.net
Zemljovid
Belišće na karti Hrvatska
Belišće
Belišće
Belišće na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°41′N 18°25′E / 45.68°N 18.41°E / 45.68; 18.41

Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

U sastav grada ulazi 9 naselja (stanje 2006.), to su: Belišće, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci i Vinogradci.

Prema popisu stanovništva 2001. godine grad Belišće je imao 11786 stanovnika. Najveće je naselje Belišće sa 7197 stanovnika. Ukupan broj zaposlenih je 2688.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Belišće se nalazi na desnoj obali rijeke Drave, sjeverozapadni je rubni dio Pridravske nizine Osijeka, kao jedne od regija Istočne Hrvatske. Na zapadu graniči s regijom Slavonske podravine, na sjeveru pretežno riječnim tokom Drave odijeljen je od južne Baranje, a na liniji jugozapad-sjeveroistok ima granicu s područjem grada Valpovo.

Geoprometni položaj Belišća vrlo je povoljan zbog položaja na rijeci Dravi, ali i dobra cestovna povezanost s ostatkom Hrvatske, posebice Osijekom, ali i cestom do Miholjca, Slatine i Virovitice. Od 2001. godine povezan je Mostom 107. brigade sa Belim Manastirom i Mađarskom. Također željeznicom je povezan preko Bizovca na longitudinalni pravac Osijek-Zagreb. Najbliža zračna luka je u Klisi kod Osijeka.

Grad Belišće leži na dvije rijeke: rijeci Dravi i rijeci Karašici, a kroz prigradsko naselje Bocanjevci i Goricu Valpovačku prolazi rijeka Vučica.

Povijest[uredi VE | uredi]

Belišće je nastalo 1884.godine kao naselje za radnike u drvnoprerađivačkoj industriji mađarskog veletrgovca i tvorničara Salamona Heinricha Gutmanna koji je godine 1884. ovdje otvorio veliku pilanu tada najveću u Europi za prorez hrasta, a kasnije i tvornice za proizvodnju parketa, tanina i drvno-destilacijskih proizvoda i bačava, te privatnu prugu za potrebe tvornice. Parcele desne strane Drave na kojoj je napravljena pilana 1884. kupljena je od valpovačke vlastele na desetogodišnje korištenje.

S vremenom, ovdje se nastanjuju radnici iz pilane i tvornica, te polako rastu dijelovi Belišća poznati kao Mitrovica, Pekmez ulica i Bijela kuća. Prva izgrađena zgrada za stanovanje bila je Velika kuća (današnja uprava Belišća d.d.), a 1905. izgrađena je Palača Gutmann - jedna od najvećih arhitektonskih ostvarenja onog doba u ovom dijelu Hrvatske. Do Prvog svjetskog rata (1914.) pilana je ostvarivala veliki profit.

Za vrijeme rata poslovna organizacija stagnira zbog podređenosti gospodarstva državi, te se onda 1918. sjedište poslovne organizacije seli iz Budimpešte u Belišće, te postaje dioničkim društvom sa većinskim dijelom u posjedu obitelji Gutmann. U međuratnom razdoblju (1918. - 1939.) dolazi do stagnacije u proizvodnji i prodaji zbog tehnološke zastrajelosti, pa je tvornica primorena preorijentaciji (nova proizvodnja briketiranoga drvnog ugljena, proizvodnja kestenovoga taninskog ekstrakta, i dr.) i modernizaciji. Postaje jedna od vodećih tvornica u drvnoj industriji Hrvatske. Godine 1927. Belišće je dobilo status samostalne općine koje će ostati sve do 1955. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata tvornički pogoni nastavljaju s radom ali u državnom vlasništvu bivše SFRJ. 1960. je presudna godina u daljnjem razvoju tvornice - tada su puštene u rad tvornice poluceluloze, papira i ambalaža od valovitog kartona (a zatvorene su tvornice za proizvodnju parketa, tanina, bačava i drvno-destilacijskih proizvoda) i tako postaje jedno od vedećih središtva celulozno-papirne industije u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Vrlo značajnu ulogu imala je željeznica, u početku privatna i malog kolosijeka od svega 100 cm, a poslije 1889. godine u vlasništvu Slavonsko-podravska željeznica d.d., koja je povezivala Belišće-Osijek, od 1945. u državnom vlasništvu SFRJ. Industrijska pruga normalnoga kolosijeka Belišće-Bizovac izgrađena je i puštena u promet 1970. godine.

Od 1891. godine kada je na belišćanskome groblju izgrađena rimokatolička kapelica posvećena Maloj Gospi do 1966. godine kada grad Belišće dobiva župu te započinje izgradnja župne crkve sv. Josipa Radnika (završena 1970.) vjernici su pripadali pod valpovačku župu. Pored crkve je samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša. Crkveni god je na blagdan sv. Josipa Radnika, 1. svibnja, koji je ujedno dan Grada Belišća.

Za vrijeme izgradnje i rada tvornice doseljavali su se, u početku, ljudi iz Valpovštine i Miholjštine, te naročito Like, a kasnije i iz cijele Jugoslavije, naročito Srbi i Hercegovci, pa i dalje (Rusija, Mađarska, Češka).

U Domovinskom ratu grad je pretrpio značajna razaranja zbog granatiranja od strane JNA i srpskih paravojnih formacija iz okupirane Baranje. Sve je više malih i srednjih poduzetnika. Uz Belišće d.d. nastaje drugi po važnosti gospodarski subjekt - ThyssenKrupp kao vlasnik nekadašnje Tvornice strojeva u sastavu Belišća.

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Administracija i politika grada Belišća donijeta je Statutom grada Belišća na 5. sjednici Gradskog vijeća održanoj 12.11.2001. godine.

Gradska tijela su:

  • Gradsko vijeće
  • Gradonačenik
  • Gradsko poglavarstvo
  • Gradska uprava.

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga grada Belišća podijeljene su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela grada Belišća.

Gradsko vijeće ima ulogu predstavničkog tijela građana, te donosi Status i druge akte (slično Hrvatskom saboru) i donosi proračun. Vijeće grada Belišća ima 19 vijećnika. Mandat vijećnika traje 4 godine. Član Gradskog vijeća dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Rad vijeća određen je Poslovnikom.

Gradonačenik je nositelj izvršne vlasti (slično premijeru) i predsjednik Poglavarstva (kao Predsjednik Vlada RH), odgovoran je za izvršenje gradskog proračuna, te odgovara Gradskom vijeću. Svoju dužnost obavlja profesionalno (dobiva plaću) i njegova su prava regulirana zakonom.

Gradsko poglavarstvo je izvršno tijelo građana i odgovara Gradskom vijeću, te upravlja i raspolaže nekretninama grada Belišća. Član Gradskog poglavarstva svoju dužnost obavlja počasno, ali može ostvariti pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troškova u skladu sa odlukom Gradskog vijeća.

Gradska uprava neposredno izvršava i nadzire provođenje općih akata. Upravnim tijelima upravlja pročelnik (pročelnici) kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Poglavarstvo. Pokreće upravni spor u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

Sjednice Gradskog vijeća i Poglavarstva su javne.

Javna priznanja grada Belišća su:

  1. Počasni građanin grada Belišća
  2. Plaketa "Grb grada Belišća"
  3. Plaketa "S. H. Gutmann".

Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja.

Grad ima službeno glasilo pod nazivom "Službeni glasnik Grada Belišća" koji se dostavlja na adresu svake obitelji po izdanju novoga broja.

Trenutni gradonačenik grada Belišća je Dinko Burić (HDSSB).

Od 1993. godine grad Belišće ima status općine, a od 1997. godine dobilo je status grada. Od 9. ožujka 2009. godine gradska uprava preselila se u novu zgradu koja se nalazi u Ulici kralja Tomislava.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

  • Belišće d.d. - najveći je hrvatski proizvođač ambalažnog papira i ambalaže valovitog kartona i jedan od vodećih u jugoistočnom dijelu Europe, više od polovice svoje proizvodnje izvozi na svjetsko tržište
  • ThyssenKrupp Elastomertechnik sa sjedištem u Hamburgu - proizvodnja CNC strojeva
  • Kombel d.o.o. - nositelj komunalnih vrijednosti, također nositelj izgradnje tržišnog centra 2004. godine
  • Tržni centar Belišće - tržni centar ukupne je površine 1680 m² i sadržava tridesetak poslovnih prostora ukupne površine 861 m² kao što su mesnica, cvjećarnica, kafići, banka, osiguranje, tisak, hrvatska lutrija, kladionice i ostali mali obrti. Izgradnja centra koštala je oko 1.000.000 kn. Otvorena je 2005. godine kada je u potpunosti zamjenila dosadašnju tržnicu na čijem je mjestu sada parkiralište.

U gradu postaji također tzv. Zona male privrede gdje se nalaze srednjemali poduzetnici iz cijele Hrvatske koji su odlučili svoje djelovanje proširiti i na ovo područje.

Ostala mikroekonomija su mali i srednji poduzetnici, te je slabo razvijena poljoprivredna uglavnom na malim obiteljskim posjedima.

Demografija[uredi VE | uredi]

Od osnutka pilane godine 1884. pretežno se u područje Belišća, odn. sa desne strane Drave, na neplodnoj rudini, naseljavaju okružni stanovnici iz Valpovštine i Miholjštine. Polako dolaze i Ličani "trbuhom za kruhom". Stručno radna snaga uglavnom je bila iz Češke, Njemaške i općenito iz Autro-Ugarske. Do početka Prvog svjetkog rata naseljeno je pretežno domaće stanovništvo. Nakon 1918. godine na ovo područje počinju se doseljevati Srbi i Rusi jer je Belišće bilo u sastavu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina SHS odn. Kraljevina Jugoslavija), pa je bilo u procesu koloniziranja srpskog stanovništva. Nakon 1945. godine i uspostave Jugoslavije (u to vrijeme se tvornica brani od pokušaja gašenja i preseljenja u Bosnu) dolaze na ovo područje Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci i Hrvati iz ostalih dijelova Lijepe naše. Prvi stanovnici kao i kasniji doseljenici u Belišće sa sobom su donijeli svoje običaje i religiju. Većinom su to bili katolici, ali i pravoslavci, židovi, evangelici i drugi.

Grad Belišće prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine ima oko 12 000 stanovnika. Najveće je naselje Belišća sa oko 7000 stanovnika. Popis stanovništa 2011. godine će dati pregledan rasplet i uvid u broj stanovnika, ali se već unaprijed može zaključiti da će mortalitet biti veći nego natalitet, te da grad polagano "umire". Iako je grad pretežito industrijski grad, potrebno mu je više kulturnih sadržaja da se ponovno oživi.

Šport[uredi VE | uredi]

Belišće, grad športa u kojem djeluje 16 grana sportova s više od 1000 registriranih sportaša. U riznici medalja i priznanja ima pokale sa svih velikih europskih i svjetskih natjecanja, OI, SP, EP kao i osvojenih državnih prvenstava, a ime Belišća diljem svijeta pronijeli su kajakaši, kanuisti, kuglaši, ribolovci.

Nastavno-športska dvorana za 800 posjetitelja, objekt je koji unosi kvalitetu u rad tzv. dvoranskih športova. Posebna atrakcija je umjetna stijena, najkvalitetnija u Hrvatskoj, visoka 9 metara s nagibima za početnike i naprednije penjače. Unutar sportsko-rekreacijskog centra nalaze se brojna vanjska igrališta za nogomet, košarku, rukomet, tenis, odbojku na pijesku i boćanje.

Poznati športaši[uredi VE | uredi]

  • Matija Ljubek, kanu
  • Milan Janić, kajak
  • Ivan Šabjan, kanu
  • Damir Fučkar, kuglanje
  • Pavica Galošević, kuglanje
  • Matija Vidaković, ribolov
  • Željko Dukmenić, tekvando

Športski klubovi[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Prva ustanova za obrazovanje bila je školska učionica iz 1886. godine, a onda se 1890. godine podiže i zgrada pučke škole (današnji Centar mladih). Današnja Osnovna škola Ivana Kukuljevića broji preko 1000 učenika i s tim brojem jedna je od najvećih u Republici Hrvatskoj. No taj broj se iz godine u godinu sve više smanjuje, jer grad polako "umire".

Dječji vrtić Maslačak započinje sa radom 1942. godine i broji oko 200-tinjak djece.

U Ulici kralja Tomislava nalazi se i Amatersko kazalište koje datira iz 1957. godine. Svake godine tradicionalno se održavaju poznate Rombergove večeri (Romberg je bio poznati belišćanski glazbenik i kompozitor koji je većinu životu proveo u Americi, skladao je Belišćanski marš - skladbu koju je posvetio svome rodnome gradu - Belišću) i ostale kulturološke priredbe.

Također u Belišću postoji i gradska knjižnica i čitaonica koja je smještena u novu upravnu zgradu u Ulici kralja Tomislava. Knjižnica trenutačno broji preko 21000 knjiga.

Vrtići[uredi VE | uredi]

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Ivana Kukuljevića
  • područne škole nalaze su u Veliškovcima i Vinogradcima

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U užem središtu mjesta nalaze se do danas sačuvani objekti povijesne industrijske arhitekture, posebice kuće (Pekmez ulica) i zgrade za stanovanje (Velika kuća, Bijela kuća - današnje kino) tadašnjih radnika belišćanskih tvornica. Osim njih, u središtu mjesta nalazi se i velika Guttmanova palača iz 1905. godine koja je nažalost teško stradala u Domovinskom ratu pogotkom zapaljive granate iz Baranje čije je obnavljanje u tijeku.

Pored Gutmannove palače nalazi se spomenik Gater - prvi gater iz one davne Gutmannove pilane.

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu postavljen je 1948. godine ispred Palače Gutmann.

Spomen-vlak nekadašnje uskotračne Slavonsko-podravske željeznice nalazi se u krugu Belišća d.d. s lokomotivom iz 1913. godine izrađene u Münchenu. Od postavljanja do danas kompozicija je više puta restaurirana, a od propadanja spašena je lokomotiva, tender, putnički vagon, jedan zatvoreni i dva otvorena teretna vagona.

Na centru grada je spomenik-fontana postavljena 1976. godine.

Park hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata u središtu grada krasi brončana skulptura Susret (Ptice).

Smještena u park blizu belišćanske pošte Belišćanska ratna knjiga podsjeća na godine razaranja i postojanosti Belišća.

Preko Mosta 107. brigade u Baranji, s desne stane ceste, nalazi se spomenik poginulim braniteljima 107. brigade Knjiga mrtvih.

Muzej Belišće otvoren je 1975. godine, uglavnom prikazuje povijest Belišća od nastanka pilane pa do danas. Muzej je specifičan po tematici i sadržaju te nema sličnosti s drugim muzejima u Slavoniji. Sa stražnje strane Gutmannove palače u podrumskom ateljeu nalazi se Galerija - objekt kulturno-obrazovnog sadržaja u kojem možete pogledati izložbe belišćanskih amatera slikara, ali i učenika Osnovne škole Ivana Kukuljevića. Galerija pripada pod zaštitu Muzeja Belišće.

Jedna od najpoznatijih znamenitosti, koja služi kao atribut u nadmetanju Barabera i Žabara, je belišćanski olimpijski bazen izgrađen 1978. godine. Za vrijeme ljetnih mjeseci održavaju se poznate Igre na vodi koje dovode natjecatelje iz cijele Hrvatske.

Belišće je poznato kao grad sporta i kao grad papira.

U Belišću se organiziraju Rombergove glazbene večeri od 1970. godine u spomen na skladatelja Sigmunda Romberga, koji je djetinjstvo proveo u Belišću, a poslije je ostvario veliki glazbenu karijeru u SAD-u.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.