Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crkva sv. Marije u Zadru

Ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru iz 1066. godine nalazi se uz crkvu sv. Marije na istočnoj strani nekadašnjeg rimskog foruma.

Povijest[uredi VE | uredi]

Benediktinski samostan je uz već postojeću crkvu 1066. godine osnovala zadarska plemkinja Čika, po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. i osigurala mu visoke kraljevske počasti. Ulazeći kao redovnica u taj samostan Čika je s ostalim dragocjenostima donijela i dva himnarija i jedan časoslov. Oba su himnarija nažalost izgubljena, no Čikin je časoslov sačuvan i čuva se u Bodleyanskoj knjižnici u Oxfordu. Taj rukopis nije samo najstarija sačuvana knjiga te vrste u svijetu, već sadržava zanimljive književne sastave, prekrasne sitnoslikarije i niz notnih zapisa popijevaka iz Čikinih vremena.

Čikina kći Vekenega, nakon tragične pogibije svoga muža Dobroslava, ulazi kao redovnica u samostan sv. Marije oko 1072. godine. Vekenega je kao poglavarica i prva Čikina nasljednica na opatskoj stolici znala koristiti velike političke promjene u Hrvatskoj krajem 11. stoljeća, nagovorivši novoga kralja Kolomana da novčano podupre njezinu veliku građevinsku djelatnost na dovršenju trobrodne bazilike 1091. godine i podizanju novih samostanskih objekata. Uz kraljevsku pomoć uspjela je podići samostansku vijećnicu - vjerojatno najljepši presvođeni romanički prostor u Hrvatskoj - i veleban romanički zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu 1105. Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano Kolomanovo ime u spomen ulaska u Zadar 1102. godine. U kapeli u katu zvonika ima i ostataka zidnih slika iz 12. stoljeća. Vekenega je umrla 27. rujna 1111., a latinski stihovi koji ukrašavaju njezinu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.

Godine 1507. Korčulanin Nikola Španić podiže pročelje i južni bočni zid crkve kao i glavni portal u renesansnom stilu. U unutrašnjosti je bogata barokna štukatura iz 1744. godine.

U II. svjetskom ratu samostan i crkva su srušeni u anglo-američkom bombardiranju Zadra. Crkva sa samostanom (na menzi oltara natpis s imenom Čike i Petra Krešimira IV.; kip Pieta iz 15. st.), te zvonik i kapitul obnovljeni su tijekom poslijeratne obnove Zadra.

Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi 11. stoljeća.

Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) - Zlato i srebro grada Zadra[uredi VE | uredi]

Benediktinke u Zadru posjeduju jednu od najvrijednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj. Zbirka je osnovana 1967. godine i sadržava oko 200 predmeta: kamene skulpture, slikarstvo, drvorezbarstvo, zlatarske radove, križeve, kaleže, ciborije, pokaznice, relikvijare (u obliku ruke, poprsja, pokaznice, pacifikali, kanonske tablice, okove ikona i drugo, vez, crkveno ruho i čipke).

Posebno vrijedni izlošci su:

  • križić - relikvijar (enklopion) iz 7./8. stoljeća poznat (pogrešno) kao Čikin križić
  • relikvijari sv. Aroncija i sv. Jakova iz 9. stoljeća
  • srebrni relikvijari u obliku ruku optočene dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeća
  • relikvijari u obliku poprsja od kojih najstariji potječu iz 14. stoljeća
  • mnoštvo križeva
  • ikone kojih ima od 13. stoljeća
  • kamena krstionica, dio ambona katedrale i drugi kameni ulomci iz 12. i 13. stoljeća
  • gotičke skulpture
  • slike koje su slikali majstori kao što su Vittore Carpaccio ili Palma Mlađi.

Galerija[uredi VE | uredi]