Bereg (Sombor, Srbija)
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°EKoordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Zapadnobački okrug |
| Općina | Sombor |
| Površina | |
| - Ukupna | 31.8 km² |
| Visina | 92 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1.388 |
| - Gustoća | 44 stan./km² |
| Poštanski broj | 25275 |
| Pozivni broj | 025 |
| Registarska oznaka | SO |
| Zemljovid | |
.png)  Bereg
|
|
Bereg [1][2] (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u u okolici grada Sombora.
U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Selo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.
Upravna organizacija [uredi]
Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.
Ime [uredi]
Ime "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.
Povijest [uredi]
Prvi put se spominje 1319.. 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca), .
Prva crkva je sagrađena 1740. godine.
U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.
Kultura [uredi]
Bereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.
Dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [3] se održava u Beregu.
Tradicionalna manifestacija „Šokačko prelo“ (od 1998.) u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“[4].
Promet [uredi]
Ovo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.
Gospodarstvo [uredi]
Od nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).
Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.
Šport [uredi]
Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:
Stanovništvo [uredi]
Narodnosni sastav 2002.:
- Hrvati = 738 (53,17%)
- Srbi = 344 (24,78%)
- "Jugoslaveni" = 67 (4,83%)
- Mađari = 34 (2,45%)
- ostali
Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).
Povijesna naseljenost [uredi]
- 1961.: 2045
- 1971.: 2006
- 1981.: 1770
- 1991.: 1585
- 2002.: 1388
Hrvati u Beregu [uredi]
Bereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Hrvatske ustanove u Beregu [uredi]
- hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević"
Ovaj HKPD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927.. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
Kud "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo"[4] i "Mikine dane".
- "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")
Poznati stanovnici [uredi]
- Ante Jakšić (1912.-1987.), hrvatski pjesnik
- Mika Ivošev Kuzma (1901.-1959.), violinist
- fra Stipan Vujević (1837.-1905.), hrv. pjesnik i preporoditelj
- Marina Balažev (1978.), hrvatska književnica za djecu
- Zlatko Gorjanac, novinar i hrv. pjesnik
Izvori [uredi]
- ↑ Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine. - ↑ Radio Subotica Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
- ↑ Zvonik br. 142 Dužijanca 2006.
- ↑ 4,0 4,1 Radio Subotica Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.
- ↑ SOinfo Međuopćinska liga
- ↑ SOinfo
- Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
- Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Vanjske poveznice [uredi]
- Hrvatska riječ Šokačko prelo u Bačkom Brijegu
- Hrvatska riječ Obala šokačkoga vapaja i nade
- Hrvatska riječ Vrsnom violinistu na čast i spomen
- Bereg
- www.soinfo.org
|
|||||
