Bertolt Brecht

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bertolt Brecht
Bertolt-Brecht.jpg
Puno ime Eugen Berthold Friedrich Brecht
Rođenje 10. veljače 1898.
Augsburg, Njemačka
Smrt 14. kolovoza 1956.
Istočni Berlin, Njemačka
Književne vrste poezija, drama
Književni period epski teatar, ekspresionizam
Supruga(e) Marianne Zoff
(1922. - 1926.)
Helene Weigel
(1929. - 1956.)
Djeca Hanna Hiob, Stefan Brecht, Barbara Brecht
Potpis Brecht Unterschrift.jpg

Bertolt Brecht [▶], rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. - Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački književnik.

Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio kazalištu. Nakon dolaska nacista na vlast 1933., odlazi u Dansku. Kada se činilo da će 1939. početi rat, Brecht se preselio u Stockholm, gdje je ostao godinu dana. Kada je Hitler 1940. napao Dansku i Norvešku, Brecht je pobjegao u Finsku, gdje je do 1941. čekao izlaznu vizu za SAD. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavač. 1948. godine vraća se u istočni Berlin i osniva "Berlinski Ansambl". Protestirajući protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je počeo s totalnom, anarhističkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistički nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira.

Za Brechta kazalište je mjesto političkog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazališta koje gledatelje treba potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V-efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V-efekt znači razbijanje prepreka između publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upućuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, što kod gledatelja uništava svaku iluziju.

Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemački dramatičar 20. stoljeća.

Djela[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bertolt Brecht.