Binomni poučak
U elementarnoj algebri, binomni poučak opisuje algebarsko proširivanje potencije binoma. Prema tom poučku moguće je (x + y)n proširiti u sumu koja uključuje izraze oblika axbyc, gdje su b i c pozitivni cijeli brojevi, i koeficijent a je specifični pozitivni broj ovisan o n i b. Kada je eksponent jednak nuli, taj se element izostavi iz niza. Na primjer :

Koeficijent a u izrazu xbyc je također poznat kao binomni koeficijent
ili
(ova dva imaju istu vrijednost). Ovi koeficijenti za različite n i b se mogu složiti u Pascalov trokut. Ovi se brojevi također pojavljuju u kombinatorici, gdje
daje broj različitih kombinacija b elemenata izabranih iz skupa od n elemenata.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Formula i prikaz binomnih koeficijenata u obliku trokuta se često pripisuju Blaiseu Pascalu, koji ih je opisao u 17. stoljeću, iako je bio poznat mnogim matematičarima prije njega. U 4. stoljeću pr. Kr grčki matematičar Euklid je znao posebni slučaj binomnog poučka za n=2, kao i u 3. stoljeću pr. Kr indijski matematičar Pingala za više eksponente. Općeniti binomni poučak i takozvani "Pascalov trokut" su bili poznati u 10. stoljeću poslije Krista indijskom matematičaru Halayudhi i perzijskom matematičaru Al-Karaji, te u 11. stoljeću perzijskom pjesniku i matematičaru Omaru Khayyamu,i u 13. stoljeću kineskom matematičaru Yangu Huiu, koji su svi imali slične rezultate. Al-Karaji je također dokazao binomni poučak i "Pascalov trokut", koristeći matematičku indukciju.
Iskaz poučka [uredi]
Prema poučku, moguće je proširiti bilo koju potenciju od x + y u zbroj oblika :
, gdje je
specifičnipozitivan broj poznat kao binomni koeficijent. Ovo je također poznato kao binomna formula ili binomni identitet. Također se može zapisati kao :

Jedna od varijanti binomne formule se dobija zamjenom 1 za y, tako da ima samo jednu varijablu. U ovom obliku, formula izgleda ovako :
ili ekvivalento :
Primjeri [uredi]
Najjednostavniji primjer je kvadrat od x+y :
Binomni koeficijenti 1, 2, 1 se pojavljuju u trećem redu Pascalova trokuta. Koeficijenti za veće eksponente se nalaze u nižim redovima Pascalova trokuta.
![\begin{align}
(x+y)^3 & = x^3 + 3x^2y + 3xy^2 + y^3, \\[8pt]
(x+y)^4 & = x^4 + 4x^3y + 6x^2y^2 + 4xy^3 + y^4, \\[8pt]
(x+y)^5 & = x^5 + 5x^4y + 10x^3y^2 + 10x^2y^3 + 5xy^4 + y^5, \\[8pt]
(x+y)^6 & = x^6 + 6x^5y + 15x^4y^2 + 20x^3y^3 + 15x^2y^4 + 6xy^5 + y^6, \\[8pt]
(x+y)^7 & = x^7 + 7x^6y + 21x^5y^2 + 35x^4y^3 + 35x^3y^4 + 21x^2y^5 + 7xy^6 + y^7.
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/0/5/9/05912cb66ba1a0cc47688071d5cdae8a.png)
Primjetite da :
- eksponenti od x se smanjuju dok ne dođu do nule (
), a početna im je vrijednost n - eksponenti od y rastu dok ne dođu do n, a početna im je vrijednost 0 (
) - N-ti red Pascalova trokuta će biti koeficijenti proširenog binoma. (Red na vrhu je red 0)
- Za svaki red Pascalova trokuta, zbroj koeficijenata je jednak
.
Za binome koji imaju oduzimanje, poučak se također može primjeniti, sve dok mijenjamo predznak svako drugom koeficijentu u izrazu :
Geometrijski dokaz [uredi]
Za pozitivne vrijednosti a i b, binomni poučak za n = 2, geometrijski je očito da se kvadrat sa stranicom (a+b) može izrezati u kvadrat sa stranicom
, kvadrat sa stranicom
, i dva pravokutnika da stranicama a i b. Za n=3, poučak kaže da se kocka sa stranicom (a + b) može izrezati u kocku sa stranicom
, kocku sa stranicom
, tri kvadra oblika a×a×b te tri kvadra oblika a×b×b.
Binomni koeficijenti [uredi]
Koeficijenti koji se pojavljuju u binomnom poučku se zovu binomni koeficijenti.
Formule [uredi]
Koeficijent od xn−kyk je zadan formulom
,
koji je definiran funkcijom faktorijela. Također, formula se može zapisati kao :
Iako ova formula sadrži razlomak, rezultat je uvijek cijeli broj



), a početna im je vrijednost n
.
,