Biskupska sinoda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Biskupska sinoda je skupština biskupa Rimokatoličke Crkve izabranih s različitih krajeva svijeta, koji se sastaju u određena vremena da bi promicali usku povezanost između pape i biskupa i da bi papi savjetima pružili pomoć u čuvanju i rastu vjere i ćudoređa, u obdržavanju i učvršćivanju duhovne stege, i da bi proučavali pitanja koja se odnose na djelovanje Crkve u svijetu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Drugi vatikanski koncil izrazio je želju da papa povremeno pita za mišljenje biskupe, pa je papa Pavao VI. objavio 14. rujna 1965. svoju odluku da će Rimskoj kuriji osigurati suradnju biskupa, pozivajući povremeno u Rim predstavnike biskupskih konferencija iz cijelog svijeta. Ta je odluka objavljena papinskim motu proprio Apostolica sollicitudo od 15. rujna 1965. godine. 8. prosinca iste godine odobreno je osnivanje sinode, a 23. prosinca 1967. papa je objavio svoju namjeru da tajništvo sinode pretvori u stalno tijelo Rimske kurije.

Zadaće[uredi VE | uredi]

Zadaća je Biskupske sinode da raspravljati o raznim pitanjima kao i iznositi želje, ali ne da ih riješiva, niti da donosi odlukea, osim u slučaju da joj je papa povjerio vlast da odlučuje, a papino je pravo u tom slučaju da potvrdi sinodalna rješenja. Biskupska sinoda izravno je podložna papinskoj vlasti.

Vrste skupština[uredi VE | uredi]

Biskupska sinoda može se sabrati ili na opću skupštinu, na kojoj se raspravlja o stvarima koje se izravno odnose na dobrobiti opće Crkve, a ona može biti redovita ili izvanredna, ili se može sabrati na posebnu skupštinu, na kojoj se raspravlja o poslovima koji se izravno odnose na određeni kraj ili određene krajeve.

Biskupska sinoda, koja se sabire na redovitu opću skupštinu, sastoji se od članova od kojih su većina biskupi, izabrani za pojedine skupštine od biskupskih konferencija na način određen posebnim sinodalnim pravom. Papa također može izravno imenovati članove. Njima se mogu pridružiti članovi kleričkih redovničkih ustanova. Biskupska sinoda sabrana na opću izvanrednu skupštinu raspravlja o poslovima koji traže hitno rješenje. Biskupska sinoda, koja se sabire na posebnu skupštinu, sastoji se od članova izabranih prvenstveno iz onih krajeva radi kojih je sazvana, prema odredbi posebnog prava prema kojemu se ravna Sinoda.

Kad papa zaključi skupštinu Biskupske sinode, prestaje služba povjerena biskupima i drugim članovima. U slučaju da Apostolska Stolica postane prazna pošto je sazvana Sinoda ili za vrijeme njezina trajanja, skupština Sinode obustavlja se po samom pravu.

Stalno generalno tajništvo[uredi VE | uredi]

Biskupska sinoda ima stalno generalno tajništvo, kojemu je na čelu generalni tajnik, kojeg imenuje papa. Generalnom tajniku Biskupske sinode pomaže vijeće tajništva, koje se sastoji od biskupa, od kojih jedne bira sama Biskupska sinoda, a druge imenuje papa. Svima njima pak prestaje služba kad započne nova opća skupština. Za svaku skupštinu Biskupske sinode postavljaju se jedan ili više posebnih tajnika koje imenuje papa, a oni ostaju u službi koja im je povjerena samo do završetka skupštine Sinode. Trenutno dužnost generalnog tajnika obavlja nadbiskup Nikola Eterović.

Dosadašnji generalni tajnici Biskupske sinode:

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]