Bitka kod Obreške 1565.
| bitka kod Obreške (1565.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
.svg){kind=small} Osmansko Carstvo
|
 Kraljevina Hrvatska
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Mustafa Sokolović
|
Petar II. Erdődy
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
| 12.000 vojnika[1] | 1000 konjanika[1] 4000 pješaka[1] | ||||||
Bitka kod Obreške bila je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača.
Vojno-politička pozadina[uredi | uredi kôd]
Zbila se je u doba velikog osmanskog naleta.[2]
Erdődy je bio u prvoj godini banstva; tek 1557. postao je hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban. Imao je velika iskustva u ratovanju s Turcima. Prije 5 godina bio je kapetan krajiške vojske kad je razorio Gradišku i Veliku (Kraljeva Velika). Od 1554. godine obrana Kostajnice i Novigrada na Uni bila je pod njegovom nadležnošću, a Turke je već porazio u bitkama kod Hrastovice 1558. i Slatine 1562. godine. Imao je i osvetničke motive protiv Turaka. Posljedica turskih osvajanja 1545. bila je ta što je izgubio velike posjede u Križevačkoj županiji.[2]
Osmanski vojskovođa namjeravao je upasti iz Bosne u Moslavinu. Plan je bio pratiti tok rijeka Lonje i Glogovnice i tim putem udariti na Križevce.
Tijek bitke[uredi | uredi kôd]
12.000 vojnika Mustafe Sokolovića naišli su na hrvatske obrambene snage koje su im spremile borbeni doček. Ban Petar Erdődy i njegovi vojskovođe Ivan Alapić, Ivan Đulaj iz Vinice, Šimun i Matija Keglević sa svojim snagama dočekao je Osmanlije kod sela Obreške blizu Ivanić-Grada[1] (Ivanić-Kloštra).[2] Hrvatske snage od tisuću konjanika i pješaštvo snage četiri tisuće pješaka upustilo se u bitku. Snage su se sukobile 10. rujna.[1]
Ishod bitke[uredi | uredi kôd]
Pobjeda hrvatskih snaga. Osmanske su snage u potpunosti potučene i uništene. Za ovu pobjedu kralj je Petra Erdodyja nagradio grofovskim naslovom.[2]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Dodatak:Popis bitaka 1401. – 1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Gospoštija Božjakovina. Turski ratovi i obrana domovine. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 17. svibnja 2015.
- ↑ a b c d Erdődy, Petar II. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. siječnja 2024.