Bitka za Berlin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bitka za Berlin
sukob: Drugi svjetski rat
Bundesarchiv Bild 183-R77767, Berlin, Rotarmisten Unter den Linden.jpg
Crvenoarmejci Mihail Jegorov i Meliton Kantarija iz 756. pukovnije podižu zastavu Sovjetskog Saveza na zgradi Reichstaga 30. travnja 1945., tijekom bitke za Berlin
Vrijeme 16. travnja 1945. - 2. svibnja 1945.
Mjesto Berlin, Treći Reich
Ishod Odlučujuća Sovjetska pobjeda
Sukobljene strane
Flag of German Reich (1935–1945).svg Treći Reich Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Flag of Poland.svg Poljska
Zapovjednici
Flag of German Reich (1935–1945).svg Gotthard Heinrici pa
Flag of German Reich (1935–1945).svg Kurt von Tippelskirch
Flag of German Reich (1935–1945).svg Ferdinand Schörner
Flag of German Reich (1935–1945).svg Helmuth Reymann pa
Flag of German Reich (1935–1945).svg Helmuth Weidling
Flag of the Soviet Union.svg Georgij Žukov
Flag of the Soviet Union.svg Konstantin Rokosovski
Flag of the Soviet Union.svg Ivan Konev
Postrojbe
5 armija
25 divizija
oko 2000 komada ratne opreme
u Berlinu oko 85.000 obrambenih jedinica
2,500.000 vojnika
oko 55.000 komada ratne opreme
Gubitci
nepoznato 361.367 ljudi
oko 4000 komada ratne opreme

Bitka za Berlin bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.

General Žukov je u ofenzivu krenuo s preko 200 divizija, prema oko 150 njemačkih (pri tom treba uzeti u obzir da su sovjetske divizije bilo brojčano veće).

Na svim pravcima ofenziva se odvijala uspješno, osim na Seelowskim Visovima, gdje su Nijemci sagradili nizove rovova, bunkera i obrambenih položaja. Vrlo dobro su ih osigurali i ukopali. Rusi su ovdje dočekani ubitačnom vatrom njihove izvrsno skrivene artiljerije.

Nakon pobjede kod Seelowa, uslijedio je završni obračun u samom Berlinu.

Berlin je branilo oko 500.000 preživjelih njemačkih vojnika, vrlo dobro naoružanih i opremljenih. Nijemci su cijeli Berlin pretvorili u sustav utvrda, bunkera, a kretali su se i berlinskom kanalizacijom. Čak su tramvajske vagone koristili kao pokretne platforme koje su oboružavali zloglasnom 88-om i tako iznenađivali Ruse.

Unatoč svemu tome Sovjeti su nakon krvavih bitaka u gradu, uz velike gubitke s obje strane, uspjeli pobijediti te su se Nijemci predali 5. svibnja 1945. i potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.

Bez obzira na teške zločine koje je njemačka vojska počinila u pokušaju uništenja Sovjetskog Saveza, Sovjeti su Njemačkoj donjeli novi početak, omogućili stvaranje DDR-a, zacijelivanje ratnih rana, izgradnju socijalizma.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bitka za Berlin
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bitka za Berlin