Blaž Kraljević
Izvor: Wikipedija
| Blaž Kraljević | |
|---|---|
|
|
|
| Biografske informacije | |
| Datum rođenja | 17. rujna 1947. |
| Mjesto rođenja | Lisice, Općina Ljubuški, Bosna i Hercegovina |
| Datum smrti | 9. kolovoza 1992. |
| Mjesto smrti | nedaleko Kruševa blizu Mostara, Bosna i Hercegovina |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Nadimak | Ero |
| Karijera | |
| Godine u službi | 1991. - 1992. |
| Čin | general-bojnik (posmrtno krilnik) |
| Vojska | Hrvatske obrambene snage, Armija Republike Bosne i Hercegovine |
Blaž Kraljević (Lisice kraj Ljubuškog, 17. rujna 1947. - Kruševo, 9. kolovoza 1992.), zapovjednik HOS-a BiH, general-bojnik Armije BiH.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
[uredi] Mladost i emigracija
Blaž Kraljević rođen je 17. rujna 1947. u mjestu Lisice kralj Ljubuškog, kao jedan od osmero djece Mare i Nikole Kraljevića. Kada je imao 19 godina, otišao je na privremeni rad u Njemačku ali je u ljeto iste godine otišao u Australiju. Brzo se snašao i otvorio restoran te postao uspješan poduzetnik. Imao je dva sina sa prvom ženom Džemilom. Pristupio je emigrantskoj organizaciji Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB), kojoj je cilj bio rušenje Jugoslavije i obnova nezavisne hrvatske države. Kao član HRB-a, Blaž Kraljević je trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. ali je u tome bio spriječen od australske tajne policije ASIO.
[uredi] Povratak u Hrvatsku
U proljeće 1990., nešto prije prvih višestranačkih izbora, vraća se u Hrvatsku i postaje član Hrvatske stranke prava. Nakratko se vraća u Australiju radi sređivanja poslova i ponovno se vraća u Hrvatsku 28. rujna 1990.
[uredi] Početak rata
Po dolasku u Hercegovinu, postao je šef promidžbe Hrvatske stranke prava, a 15. prosinca 1991. imenovan je zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu, sa činom pukovnika HOS-a. U Ljubuškom je osnovao logor za obuku HOS-ovaca, a početkom 1992. organizira obranu Bosne i Hercegovine i stavlja se pod zapovjedništvo Predsjedništva RBiH.
Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovni bio je trenutak istine za Blaža Kraljevića, koji se istaknuo kao darovit i pošten vojni zapovjednik koji je postigao mnoge uspjehe u Hercegovini i ostao bez moralnih mrlja u biografiji patriote: pomogao je u oslobađanju Mostara skupa s HVO-om i Armijom RBiH, zatim osvaja Stolac i počinje zauzimati položaje oko Trebinja, najvećeg četničkog uporišta u istočnoj Hercegovini.
[uredi] Ratni put Blaža Kraljevića
Politika Hrvatskih obrambenih snaga bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske obrambene snage dostigle su u ljeto 1992. zavidnu jačinu. Nakon oslobađanja Mostara Hrvatske obrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do grada Stoca, a dana 6. kolovoza zauzele su dijelove općine Trebinje. Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake, tada Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
[uredi] Smrt u zasjedi
Detaljniji članak o ovoj temi: Ubojstvo Blaža Kraljevića
Nakon što je HOS oslobodio dijelove općine Trebinje, Mate Boban je pozvao Blaža Kraljevića na sastanak u Mostar, dana 9. kolovoza 1992., tobože radi dogovora o daljnjem tijeku ratnih operacija protiv srpskih paravojski. Ratni zločinac Vinko Martinović Štela odveo je generala Kraljevića na mjesto sastanka. Sastanku je navodno nazočio i Bruno Stojić "ministar obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne". Na tom sastanku Mate Boban je zatražio od Blaža Kraljevića da razoruža Bošnjake u HOS-u jer su oni svi "balijski izdajnici koji će Hrvatima zabiti nož u leđa" što je Kraljević odbio. Pri povratku sa sastanka zapovjednik Blaž Kraljević je s osam pobočnika Hrvatskih obrambenih snaga (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu klopku Hrvatskog vijeća obrane. Kraljevićeva pratnja zasipana je iz 20 automatskih pušaka. Vodstvo Hrvatskih obrambenih snaga bilo je likvidirano. Ubojice su pokušali tajno tijela odvesti do mora te ih baciti na pučini kako bi zataškali zločin ali je vozilo s tijelima pronašla Hrvatska policija.
Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.
Nakon toga HOS u BiH se raspao a krajem 1992. je između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka izbio krvav sukob koji je okončan tek početkom 1994. Neki od Kraljevićevih ubojica su uhićeni ali im nikada nije suđeno zbog ubojstva Kraljevića.
[uredi] Povezani članci
- Hrvatske obrambene snage
- Ante Paradžik
- Ubojstvo Ante Paradžika
- Ubojstvo Blaža Kraljevića
- Fuad Muhić
- Robert Šilić
- Stojan Vujnović
[uredi] Vanjske poveznice
Opis Hrvatsko-muslimanskog sukoba i uloge Blaža Kraljevića

