Blato

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Blato. Za druga značenja, pogledajte Blato (razdvojba).
Blato
Blato (grb).gif
Blato na karti Hrvatska
Blato
Blato
Blato na karti Hrvatske
Koordinate: 42°56′N 16°47′E / 42.93°N 16.79°E / 42.93; 16.79
Županija Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Ante Šeparović (HDZ)
Naselja u sastavu općine Blato, Potirna
Površina 89,28 km2
Stanovništvo (2011.) 2.170[1]
Poštanski broj 20271
Panorama Blata n.K.07842.JPG
Panorama Blata
Blato na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Blato
Blato
Blato na karti Dubrovačko-neretvanske županije
Koordinate: 42°56′N 16°47′E / 42.93°N 16.79°E / 42.93; 16.79

Blato na Korčuli (često i samo Blato) općina je u Hrvatskoj. Nalazi se na otoku Korčuli i administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Područje općine na Korčuli

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Općina Blato, zajedno s cijelim otokom Korčulom, administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U sastavu općine nalaze se 2 naselja (stanje 2006.), to su: Blato i Potirna.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Blato je najstarije naselje na otoku Korčuli, smješteno po sredini zapadnog dijela uz istoimeno krško polje. Po tom polju koje je poplavljivalo je mjesto i dobilo ime. Do 1911. godine Blatsko polje bilo je povremeno poplavljivano, tako da je stvaralo jezero koje je isušeno izgradnjom melioracijskih kanala i tunela za odvodnju vode u more na sjevernoj obali. Time se stvorio uvjet za još uspješnije iskorištavanje plodnog Blatskog polja.

Samo mjesto smjestilo se oko ravnog područja nazvanog Zlinje i po okolnim brežuljcima. Zlinje je ujedno i najpoznatija ulica u Blatu, s poznatim drvoredom lipâ i obližnjim parkom, koji pružaju izuzetan hlad tijekom ljetnih mjeseci.

Ukupna površina Općine iznosi 89,28 km2. Općina Blato ima izlaz na more na obje strane otoka. Na sjevernoj se obali proteže od uvale Sprtiška na zapadu do uvale Babina na istoku, a na južnoj obali od uvale Slatina na zapadu do Vinačca na istoku. Nekada glavna luka Blata, Prigradica, smještena je oko 3 km prema sjeveru. Dužina obale iznosi 36,3 km.

Na području Općine dominiraju velika obrađena polja, a padine okolnih brda i brežuljaka zasađene su maslinom i vinovom lozom. Na području Općine Blato postoji jedinstven spomenik ljudskom radu, suhozidi koji su nekada služili kao granice obradivih polja. Procjenjuje se da njihova duljina prelazi Zemljin opseg.

Kao i cijeli otok, tako se i Blato nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime. Tijekom čitave godine zabilježene su srednje temperature ispod 10 ˚C samo u siječnju i veljači, dok su u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u prosjeku iznad 20 ˚C. Režim padalina tipično je mediteranski, s maksimumom krajem jeseni i početkom zime i minimumom u mjesecu srpnju.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Blato imala je 3.593 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:[2][1]

Kretanje broja stanovnika za naselje Blato[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][1]

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik Općine je Ivo Gavranić iz redova Hrvatske demokratske zajednice.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Blatska ulica Zlinje s drvoredom lipa

Tijekom povijesti Blato je oduvijek bilo orijentirano na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, poglavito vina, kao najznačajnijeg proizvoda te proizvodnji ulja, rogača i smokve. Početkom 20. stoljeća Blato proizvodi preko 1000 vagona vina za prodaju i izvozi 30 vagona ulja. Uz to su se proizvodile mahunarke i žitarice za vlastite potrebe. Jaki razvoj poljoprivrede uzrokovao je razvoj pratećih uslužnih, zanatskih i trgovačkih djelatnosti, s ciljem daljnjeg napretka poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda van Blata.

Najgori period u povijesti Blata dogodio se između dva svjetska rata, kada filoksera napada vinograde, te oni masovno propadaju. Nastaje velika ekonomska kriza i Blato se suočava s masovnim egzodusom iseljavanja. Tada šesto mjesto po veličini u Dalmaciji (1910. godine Blato brojilo je 8862 stanovnika) doživljava masovni egzodus, iseljavanje kakvo nikada nije viđeno kod nas. 21. travnja 1925. godine 1200 Blaćana odjednom napušta svoje domove i odlazi iz Blata. I kasnije, cijele obitelji iseljavaju u treće zemlje, Južnu Ameriku i Australiju.

Nakon drugog svjetskog rata, Blato počinje novi ciklus u razvoju. Postepeno se uz poljoprivredu razvija industrijska i turistička djelatnost. Broj stanovnika i dalje pada, mada sporije nego prije. Industrijska proizvodnja u Blatu u novije doba doživljava nove promjene, tvornica tekstila Trikop se zatvara, a tvornica brodske opreme Radež radi sve bolje i motor je razvoja Blata u posljednje vrijeme.

Poljoprivreda je i dalje značajan gospodarski subjekt, a poduzeće za otkup, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda "Blato 1902", danas proizvodi i prodaje vino, ulje i ostale poljoprivredne proizvode širom Hrvatske. Postupno se obnavljaju zapušteni maslinici i vinogradi i poljoprivredna proizvodnja raste.

Turizam zauzima sve značajnije mjesto u Blatu. Hoteli na Prižbi i Prigradici i privatni apartmani daju novi zamah gospodarstvu Blata.

Glavni su gospodarstveni subjekti u Blatu danas:

  • Radež d.d.,[4] poduzeće za proizvodnju brodske opreme i čeličnih konstrukcija
  • mali obrtnici (zanatske i druge uslužne djelatnosti udružene u Udruženje obrtnika)
  • individualna poljoprivredna proizvodnja vina i maslinova ulja
  • turizam (iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, hoteli)
  • trgovina (trgovačke kuće i lanci)
  • Vodovod d.o.o. Blato,[5] 50 godina javne vodoopskrbe zapadnog dijela otoka Korčule
  • škole, općina i druge državne institucije i uredi.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Plokata
  • Aleja lipa - posađena 1911. i proteže se čitavom dužinom mjesta. Ovaj drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden.
  • U perivoju u Blatu rastu primjerci hrasta plutnjaka.[6]
  • Crkva Svih Svetih

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Blato
  • Srednja škola Blato

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Prigradički filmski festival je filmski festival koji se drugi put po redu održao u blatskoj uvali Prigradici.
  • Narodna glazba Blato je orkestar koji djeluje u Blatu od 1893., a u kojem djeluje oko 50 članova svih starosnih dobi
  • Blatsko ljeto je kulturna manifestacija koja se održava od 15. srpnja do 15. kolovoza, od 1992. godine.
  • Muzej "Barilo"
  • Narodna knjižnica Blato

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Blato

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Blato koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.