Blato

Ovo je glavno značenje pojma Blato. Za druga značenja, pogledajte Blato (razdvojba).

Blato
Blato Blato na karti Hrvatske
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine	Ivo Gavranić (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Blato, Potirna
Površina	89,28 km2
Stanovništvo (2001.)	3.680
Poštanski broj	20271
Blato Blato na karti Dubrovačko-neretvanske županije

Blato na Korčuli (često i samo : Blato ) općina je u Hrvatskoj. Nalazi se na otoku Korčuli i administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

teritorij općine na Korčuli

Općinska naselja

Općina Blato, zajedno s cijelim otokom Korčula, administrativno potpada pod Dubrovačko neretvansku županiju. U sastavu općine nalaze se 2 naselja (stanje 2006), to su: Blato i Potirna.

Zemljopis

Blato je najstarije naselje na otoku Korčuli, smješteno po sredini zapadnog dijela uz istoimeno kraško polje. Po tom polju koje je poplavljivalo je i mjesto dobilo ime. Do 1911. godine Blatsko polje bilo je povremeno poplavljivano, tako da je stvaralo jezero koje je isušeno izgradnjom melioracijskih kanala i tunela za odvodnju vode u more na sjevernoj obali. Time se stvorio uvjet za još uspješnije iskorištavanje plodnog Blatskog polja.

Samo mjesto smjestilo se oko ravnog područja nazvanog Zlinje i po okolnim brežuljcima. Zlinje je ujedno i najpoznatija ulica u Blatu, s poznatim drvoredom lipâ i obližnjim parkom, koji pružaju izuzetan hlad tijekom ljetnih mjeseci.

Ukupna površina Općine iznosi 89,28 km². Općina Blato ima izlaz na more na obje strane otoka. Na sjevernoj se obali proteže od uvale Sprtiška na zapadu do uvale Babina na istoku, a na južnoj obali od uvale Slatina na zapadu do Vinačca na istoku. Nekada glavna luka Blata, Prigradica, smještena je oko 3 km prema sjeveru. Dužina obale iznosi 36,3 km.

Na području Općine dominiraju velika obrađena polja, a padine okolnih brda i brežuljaka zasađene su maslinom i vinovom lozom. Na području Općine Blato postoji jedinstven spomenik ljudskom radu, suhozidi koji su nekada služili kao granice obradivih polja. Procjenjuje se da njihova duljina prelazi Zemljin opseg.

Kao i cijeli otok, tako se i Blato nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime. Tijekom čitave godine zabilježene su srednje temperature ispod 10 ˚C samo u siječnju i veljači, dok su u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u prosjeku iznad 20 ˚C. Režim padalina tipično je mediteranski, s maksimumom krajem jeseni i početkom zime i minimumom u mjesecu srpnju.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Blato imala je 3.680 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

• Blato - 3.659
• Potirna - 21

Kretanje broja stanovnika za naselje Blato

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati - 3.622 (98,42)
• Srbi - 14 (0,38)
• Slovenci - 5 (0,14)
• Makedonci - 4
• Crnogorci - 3
• Bošnjaci - 1
• Mađari - 1
• Ukrajinci - 1
• ostali - 18 (0,49)
• neopredijeljeni - 11 (0,30)

Uprava

Načelnik Općine je Ivo Gavranić iz redova Hrvatske demokratske zajednice.

Gospodarstvo

Blatska ulica Zlinje s drvoredom lipa

Tijekom povijesti Blato je oduvijek bilo orijentirano na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, poglavito vina, kao najznačajnijeg proizvoda te proizvodnji ulja, rogača i smokve. Početkom 20. stoljeća Blato proizvodi preko 1000 vagona vina za prodaju i izvozi 30 vagona ulja. Uz to su se proizvodile mahunarke i žitarice za vlastite potrebe. Jaki razvoj poljoprivrede uzrokovao je razvoj pratećih uslužnih, zanatskih i trgovačkih djelatnosti, s ciljem daljnjeg napretka poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda van Blata.

Najgori period u povijesti Blata dogodio se između dva svjetska rata, kada filoksera napada vinograde, te oni masovno propadaju. Nastaje velika ekonomska kriza i Blato se suočava s masovnim egzodusom iseljavanja. Tada šesto mjesto po veličini u Dalmaciji (1910. godine Blato brojilo je 8862 stanovnika) doživljava masovni egzodus, iseljavanje kakvo nikada nije viđeno kod nas. 21. travnja 1925. godine 1200 Blaćana odjednom napušta svoje domove i odlazi iz Blata. I kasnije, cijele obitelji iseljavaju u treće zemlje, Južnu Ameriku i Australiju.

Nakon drugog svjetskog rata, Blato počinje novi ciklus u razvoju. Postepeno se uz poljoprivredu razvija industrijska i turistička djelatnost. Broj stanovnika i dalje pada, mada sporije nego prije. Industrijska proizvodnja u Blatu u novije doba doživljava nove promjene, tvornica tekstila Trikop se zatvara, a tvornica brodske opreme Radež radi sve bolje i motor je razvoja Blata u posljednje vrijeme.

Poljoprivreda je i dalje značajan gospodarski subjekt, a poduzeće za otkup, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda "Blato 1902", danas proizvodi i prodaje vino, ulje i ostale poljoprivredne proizvode širom Hrvatske. Postupno se obnavljaju zapušteni maslinici i vinogradi i poljoprivredna proizvodnja raste.

Turizam zauzima sve značajnije mjesto u Blatu. Hoteli na Prižbi i Prigradici i privatni apartmani daju novi zamah gospodarstvu Blata.

Glavni su gospodarstveni subjekti u Blatu danas:

• Radež d.d. , poduzeće za proizvodnju brodske opreme i čeličnih konstrukcija
• mali obrtnici (zanatske i druge uslužne djelatnosti udružene u Udruženje obrtnika)
• individualna poljoprivredna proizvodnja vina i maslinova ulja
• turizam (iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, hoteli)
• trgovina (trgovačke kuće i lanci)
• Vodovod d.o.o. Blato , 50 godina javne vodoopskrbe zapadnog dijela otoka Korčule
• škole, općina i druge državne institucije i uredi.

Poznate osobe

• Meri Cetinić - pjevačica
• Nataša Cetinić - slikarica koja je imala svoj atelje u blatskoj uvali Prigradica
• Dinko Fio - skladatelj, melograf, glazbeni pedagog
• Ivo Padovan - akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, znanstvenik, sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske Lige protiv raka
• Marija Petković - časna sestra proglašena blaženom, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv. Franje, jedine redovničke zajednice osnovane u Hrvatskoj
• Momčilo Popadić - novinar i pjesnik
• Zvonimir Šeparović - prof.dr.sc. professor emeritus, ministar vanjskih poslova RH (1991./92.), ministar pravosuđa RH (1999./2000.) prvi veleposlanik RH u New Yorku pri UN (1992.), dekan pravnog fakulteta u Zagrebu (1985./86.), rektor sveučilišta u Zagrebu(1989./91.), jedan od utemeljitelja svjetskog žrtvoslovnog društva i njegov predsjednik (1985./89.)

Spomenici i znamenitosti

• Plokata
• Aleja lipa - posađena 1911. i proteže se čitavom dužinom mjesta. Ovaj drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden.
• Crkva Svih Svetih

Obrazovanje

• Osnovna škola Blato
• Srednja škola Blato

Kultura

• Prigradički filmski festival je filmski festival koji se drugi put po redu održao u blatskoj uvali Prigradici.
• Narodna glazba Blato je orkestar koji djeluje u Blatu od 1893., a u kojem djeluje oko 50 članova svih starosnih dobi
• Blatsko ljeto je kulturna manifestacija koja se održava od 15. srpnja do 15. kolovoza, od 1992. godine.

Šport

• Vaterpolski klub Tornado Prigradica
• ŠK Zmaj, nogometni klub osnovan 1926. godine
• Gimnastička udruga "Hrvatski sokol Blato", osnovana 1906. godine; sudjelovali na brojnim županijskim i regionalnim te državnim natjecanjima te bili prvaci države^{[nedostaje izvor]}

Vanjske poveznice

• Općina Blato
• Turistička zajednica Općine Blato (hrv.)(engl.)
• Vodovod Blato
• Blatski športski klub Zmaj
• Udruga Vincenca - za osobe sa posebnim potrebama

Nedovršeni članak Blato koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.