Blato

Koordinate: 42°56′N 16°47′E / 42.93°N 16.79°E / 42.93; 16.79
Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o općini Blato. Za druga značenja pogledajte članak Blato (razdvojba).
Blato

grb
Panorama Blata
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska

NačelnikAnte Šeparović (NL)
NaseljaBlato, Potirna

Površina[1]66,5 km2
Površina središta62,3 km2
Koordinate42°56′N 16°47′E / 42.93°N 16.79°E / 42.93; 16.79

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 330
– gustoća50 st./km2
Urbano3 282
– gustoća53 st./km2

Poštanski broj20271 Blato

Zemljovid

Blato na zemljovidu Hrvatske
Blato
Blato

Blato na zemljovidu Hrvatske

Blato (često i Blato na Korčuli)[3] općina je u Hrvatskoj. Nalazi se na otoku Korčuli i administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Područje općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općina Blato, zajedno s cijelim otokom Korčulom, administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U sastavu općine nalaze se 2 naselja (stanje 2011.), to su: Blato i Potirna.

Zemljopisna obilježja[uredi | uredi kôd]

Blato je mediteranski gradić i jedno od najstarijih naselja na otoku Korčuli, smješteno po sredini zapadnog dijela nedaleko od istoimenog krškog polja. Po tom polju koje je poplavljivalo naselje je i dobilo ime. Do 1911. godine Blatsko polje bilo je povremeno plavljeno, tako da je stvaralo jezero koje je isušeno izgradnjom melioracijskih kanala i tunela za odvodnju vode u more na sjevernoj obali. Time se stvorio uvjet za još uspješnije iskorištavanje plodnog Blatskog polja.

Samo naselje smjestilo se oko ravnog područja nazvanog Zlinje i po okolnim brežuljcima. Zlinje je ujedno i najpoznatija ulica u Blatu, s poznatim drvoredom lipâ i Gradskim parkom, koji pružaju izuzetan hlad tijekom ljetnih mjeseci.

Ukupna površina općine iznosi 66 km2. Općina Blato ima izlaz na more na obje strane otoka. Na sjevernoj se obali proteže od uvale Sprtiška na zapadu do uvale Lovornik na istoku, a na južnoj obali od uvale Slatina na zapadu do Vinačca na istoku. Nekada glavna luka Blata, Prigradica, smještena je oko 4 km prema sjeveru. Dužina obale iznosi 36,3 km.

Na području općine dominiraju velika obrađena polja, a padine okolnih brda i brežuljaka zasađene su maslinom i vinovom lozom. Na području općine Blato postoji jedinstven spomenik ljudskom radu, suhozidi koji su nekada služili kao granice obradivih polja.

Kao i cijeli otok, tako se i Blato nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime koju karakteriziraju suha i topla ljeta s vedrim danima te blage i vlažne zime. Tijekom čitave godine zabilježene su srednje temperature ispod 10 °C samo u siječnju i veljači, dok su u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u prosjeku iznad 20 °C. Režim padalina tipično je mediteranski, s maksimumom krajem jeseni i početkom zime i minimumom u mjesecu srpnju.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Blato imala je 3593 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:[4][5]

Općina Blato: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3450
4928
4091
5047
5887
7208
8270
8301
5732
5787
5216
5937
3874
4107
3680
3593
3330
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Korčula. U 1869. sadrži dio podataka općine Vela Luka, a 1857. dio podataka sadržan je u općini Vela Luka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Blato: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3450
4928
4035
4981
5781
7107
8050
8073
5604
5676
5148
5912
3861
4093
3659
3570
3282
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselja Potirna i Vela Luka općina Vela Luka. Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivša naselja Babina i Prigradica koja su 1910. i 1948. iskazivana kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kôd]

Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik Općine je Ante Šeparović iz redova NL.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Blatska ulica Zlinje s drvoredom lipa

Tijekom povijesti Blato je oduvijek bilo orijentirano na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, poglavito vina, kao najznačajnijeg proizvoda te proizvodnji ulja, rogača i smokve. Početkom 20. stoljeća Blato proizvodi preko 1000 vagona vina za prodaju i izvozi 30 vagona ulja. Uz to su se proizvodile mahunarke i žitarice za vlastite potrebe. Jaki razvoj poljoprivrede uzrokovao je razvoj pratećih uslužnih, zanatskih i trgovačkih djelatnosti, s ciljem daljnjeg napretka poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda izvan Blata.

Najgori period u povijesti Blata dogodio se između dva svjetska rata, kada filoksera napada vinograde, te oni masovno propadaju. Nastaje velika ekonomska kriza i Blato se suočava s masovnim egzodusom iseljavanja. Tada šesto mjesto po veličini u Dalmaciji (1910. godine Blato brojilo je 7107 stanovnika) doživljava veliko iseljavanje u 3 navrata tijekom 1924. i 1925. godine kada Blato ostaje otprilike bez 890 stanovnika. I kasnije, cijele obitelji iseljavaju u prekooceanske zemlje Južne Amerike i Australiju.

Nakon drugog svjetskog rata, Blato počinje novi ciklus u razvoju. Postupno se uz poljoprivredu razvija industrijska i turistička djelatnost. Broj stanovnika i dalje pada, iako sporije nego prije. Industrijska proizvodnja u Blatu u novije doba doživljava nove promjene, tvornica tekstila Trikop se zatvara, a poduzeće za izradu brodske opreme i čeličnih konstrukcija Radež radi sve bolje i motor je razvoja Blata u posljednje vrijeme.

Poljoprivreda je i dalje ostala jedna od gospodarskih grana u Blatu, a poduzeće za otkup, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda "Blato 1902", danas proizvodi i prodaje vino, ulje i ostale poljoprivredne proizvode širom Hrvatske. Postupno se obnavljaju zapušteni maslinici i vinogradi i poljoprivredna proizvodnja raste.

Industrija je najvažnija gospodarska grana u Blatu, a turizam i usluge polako postaju sve značajnije gospodarske djelatnosti. Ustvari, privatni apartmani/kuće za odmor i apartmansko naselje na Prižbi, pansion i privatni smještaj u Prigradici i drugim blatskim uvalama daju novi zamah gospodarstvu Blata.

Glavni gospodarski subjekti u Blatu su:

  • Radež d.d.,[6] poduzeće za proizvodnju brodske opreme i čeličnih konstrukcija
  • mali obrtnici (zanatske i druge uslužne djelatnosti udružene u Udruženje obrtnika)
  • Blato 1902 d.d. tvrtka za proizvodnju i otkup, preradu i prodaju grožđa i maslina, vina i maslinovog ulja za ugostiteljstvo i turizam
  • turizam (iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, hoteli)
  • Konstruktor-Hotina d.o.o. Blato
  • EuroKarbon d.o.o. Blato
  • Eko d.o.o. komunalno poduzeće
  • trgovina (trgovačke kuće i lanci)
  • Vodovod d.o.o. Blato,[7] 50 godina javne vodoopskrbe zapadnog dijela otoka Korčule
  • STP Blato
  • HAK AK Blato
  • škole, općina i druge državne institucije (Prekršajni sud, DGU-katastar, ZK ured, Dom zdravlja i dr.), uredi (javni bilježnik i dr.), banke, pošta, FINA, ljekarna...

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Plokata
  • Aleja lipa – posađena 1911. i proteže se čitavom glavnom gradskom ulicom. Ovaj drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden.
  • U perivoju u Blatu rastu primjerci hrasta plutnjaka.[8]
  • Crkva Svih Svetih
  • Srednovjekovne i ranonovovjekovne crkvice
  • Arheološki lokalitet Kopila
  • Viteško udruženje "Kumpanjija"
  • Ljetnikovac Arneri
  • Kula Kraljevac
  • Gradski park
  • Etnografski muzej "Barilo"
  • Svetište i muzej Marije Propetog Isusa Petković

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Dječji vrtić Blato
  • Dječji vrtić/jaslice "Marija Petković"
  • Osnovna škola Blato
  • Osnovna glazbena škola Blato
  • Srednja škola "Ivo Padovan" Blato

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Prigradički filmski festival, filmski festival koji se održava u blatskoj uvali Prigradici
  • Narodna glazba Blato, puhački orkestar koji djeluje u Blatu od 1893., a u kojem djeluje oko 40 članova svih starosnih dobi
  • Blatsko ljeto, kulturna manifestacija koja se održava od 15. srpnja do 15. kolovoza, od 1992. godine
  • Narodna knjižnica Blato, stara Hrvatska čitaonica, koju su osnovali dr Marin Kunjašić, don Jerko Andreis i Petar Kuničić [9]
  • Dani smiha
  • Ustanova u kulturi Blatski fižuli
  • Festival satiričnih šansona [10][11]
  • Međunarodni susret karikarurista
  • Susret aforista
  • Večeri folklora Viteškog udruženja Kumpanjija
  • Hrvatska glazbena udruga Sv. Vincenca
  • HGSU Petar Milat
  • Društvo Naša djeca Blato
  • Radio Blato[12]
  • Okusi i mirisi zavičaja – Dani lumblije u Blatu, gastronomska i kulturna manifestacija održava se krajem listopada, a posvećena je promociji lumblije [13]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. OPĆINSKO VIJEĆE. 8. veljače 2018. Statut Općine Blato 2018. blato.hr. Pristupljeno 24. rujna 2019. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  4. DZS – Popis stanovništva 2001. godine
  5. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Popis2011.
  6. Radež d.d.
  7. Vodovod d.o.o. Blato
  8. I. Trinajstić, 2005: : Hrast plutnjak (Quercus suber l.) u dendroflori Hrvatske, Rad. šumar. inst. 40 (2): 199–206, Jastrebarsko
  9. Narodna knjižnica Blato, Petar Kuničić- utemeljitelj i dugogodišnji tajnik Hrvatske čitaonice u Blatu
  10. Ivana Sardelić: Tjedan knjige mediteranske tematike/Festival šaljivih šansona, Blato.hr, 25. rujna 2008., pristupljeno 23. lipnja 2014.
  11. Danijela Petković: Zatvaranje Dana smiha – 4. Festival šaljive šansone, Blato.hr, 3. kolovoza 2007., pristupljeno 23. lipnja 2014.
  12. Radio Blato, Radio Blato, pristupljeno 11. siječnja 2023.
  13. Okusi i mirisi zavičaja – Dani lumblije u Blatu 30.-31. listopada 2021. godine, www.blato.hr, objavljeno 1. studenoga 2021., pristupljeno 14. siječnja 2022.
  14. Blatski športski klub Zmaj

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Blato

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Blato koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.