Blizna Donja

Koordinate: 43°35′23″N 16°05′45″E / 43.589729°N 16.095778°E / 43.589729; 16.095778
Izvor: Wikipedija
Blizna Donja
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradMarina
Najbliži veći gradSplit

Površina[1]7,1 km2
Visina368 mnm
Koordinate43°35′23″N 16°05′45″E / 43.589729°N 16.095778°E / 43.589729; 16.095778

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno217
– gustoća31 st./km2

Poštanski broj21228
Pozivni broj021
AutooznakaST

Zemljovid

Blizna Donja na zemljovidu Hrvatske
Blizna Donja
Blizna Donja

Blizna Donja na zemljovidu Hrvatske

Blizna donja, centar naselja

Blizna Donja, naselje u sjevernom dijelu općine Marina.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi jugozapadno od brda Vilaja odnosno jugoistočno od brda Boraja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001.godine Blizna Donja ima 289 i Blizna Gornja 124 stanovnika.

Naselje Blizna Donja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
342
390
403
417
481
349
626
643
453
528
542
532
439
355
289
258
217
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1948. iskazivano je pod imenom Blizna, a od 1953. do 1981. Donja Blizna. U 1991. smanjeno je za dio područja koji je pripojen naselju Mitlo. U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Blizna Gornja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi put se spominje 1251. g. kao jedinstveno naselje Blizna koje se danas sastoji od dva naselja Blizna Donja i Blizna Gornja. Kroz povijest pripadalo je gradu Trogiru, a potom plemićkim obiteljima Papalić zatim obitelji Kvarko.

Sjedište župe nalazilo se u susjednom selu Mitlo u razdoblju od 1298. – 1560. kada su istoj župi pripadala i sela Kruševo i Boraja. Tijekom ratova s Turcima došlo je do stradavanja većine stanovništva. Nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine utemeljena je župa Sv. Ante u Blizni. Pošto su sinjski franjevci aktivno sudjelovali u naseljavanju novog stanovništva župa je pripala Sinjskom franjevačkom samostanu. Do 1830. godine župa je pripadala Trogirskoj biskupije, a nakon toga Šibenskoj gdje pripada i danas.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Selo danas ima 300-tinjak obitelji te je poznato po kvalitenim vinogradima.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]