Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)
Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati su etnička skupina Hrvata u Mađarskoj.
Sadržaj |
Smještaj [uredi]
Žive u Baranji, u gradu Pečuhu, [1][2][3][4][5][6], a i u selima Kukinju, Semelju, [7], u Salanti (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) , Udvaru kod Pečuha [8], Nijemetu, Poganu [9]. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili.
Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar (Pečuški kotar), Pogan, Salanta, Semelj i Sukit [10].
Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu [9]. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" [11].
Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczijevi kuruci (vidi Rákóczijev ustanak 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili.
U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Tradicionalna zanimanja [uredi]
Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću.
Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u 2. pol. 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.
KUD-ovi [uredi]
KUD-ovi:
- KUD Marica (Salanta)
- KUD Ladislav Matušek (Kukinj)
- KUD Dubrava (Semelj)
- KUD Tanac (Pečuh)
- KUD Baranja (Pečuh)
Govori [uredi]
Bošnjački Hrvati govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika [12] [13].
Manifestacije [uredi]
Bilješke [uredi]
- ↑ Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ↑ MVP RH Bilateralni odnosi
- ↑ Glas Koncila Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
- ↑ Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
- ↑ Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh Priča
- ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.
(PDF) - ↑ Hrvatski glasnik br. 34/2008. XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju (PDF)
- ↑ Ansambl narodnih plesova Tanac
- ↑ 9,0 9,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
- ↑ (mađ.) Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
- ↑ Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, ISBN 953-160-004-X
- ↑ Hrvatski iseljenički zbornik 2001. Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijaspori
- ↑ Kolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata
Vanjske poveznice [uredi]
- Radio Croatica Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008.
- (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Bosnyák-horvátok
- (mađ.) Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
