Bobota
| Bobota | |
|---|---|
 Kolaž fotografija iz Bobote | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Vukovarsko-srijemska |
| Općina/grad | Trpinja |
| Najbliži veći grad | Vukovar |
| Površina[1] | 34,6 km2 |
| Koordinate | 45°25′19″N 18°51′22″E / 45.422°N 18.856°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 202 |
| – gustoća | 35 st./km2 |
| Poštanski broj | 32225 Bobota |
| Pozivni broj | +385 032 |
| Autooznaka | VU |
  Bobota Bobota na zemljovidu Hrvatske | |
Bobota (srp. ćir. Бобота), je naselje u istočnoj Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naselje je smješteno u središtu trokuta koji čine Vinkovci, Vukovar i Osijek u izrazito ravničarskom području nekadašnje močvare Palača. Bobotski kanal, prvi veliki projekt vodene regulacije na prostoru Hrvatske u razdoblju poslije raspada Rimskog Carstva, nosi naziv po ovome selu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1651 stanovnika[3] te 530 obiteljskih kućanstava.[4]
| broj stanovnika | 1921 | 2083 | 1945 | 2211 | 2140 | 2194 | 2198 | 2324 | 1852 | 1855 | 1940 | 1959 | 1926 | 1881 | 1651 | 1491 | 1202 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Najstariji spomen naselja zabilježen je 1269. godine. Prva publikacija o naselju objavljena je 1750. godine.[5]
U razdoblju po okončanju Drugog svjetskog rata zabilježen je vrlo rani otpor politici kolektivizacije koju je nova vlast dijelom provodila u razdoblju prije raskola Tita i Staljina. 1945. nepoznata je osoba u Boboti ispisala grafit „Kralju Petre, dođi nam do žetve, jer nam Tito odnese sve žito”.[6]
U kasnom studenom 2021. godine mediji su izvijestili kako su u Boboti, na divljem odlagalištu uz šumu blizu puta između sela i susjednog Pečatina, pronađeni posmrtni ostaci deset žrtava iz razdoblja Domovinskog rata.[7]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Većina stanovništa bavi se poljoprivredom, od čega najvećim dijelom ratarstvom i stočarstvom, a razvijena je i proizvodnja stočne hrane.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Bogoljub Vukajlović, narodni heroj Jugoslavije
- Đoko Patković, narodni heroj Jugoslavije
Spomenici[uredi | uredi kôd]
U središtu Bobote nalazi se pravoslavna crkva posvećena svetom velikomučeniku Jurju, građena od 1763. do 1778. godine. Također, nedaleko od crkve nalazi se i spomenik palim borcima i žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata.
Kultura[uredi | uredi kôd]
U selu od 1970. godine djeluje kulturno-umjetničko društvo "Đoko Patković". U njegovoj organizaciji održava se "Vidovdanski sabor", na kojem sudjeluju brojne folklorne grupe, a pored folklora zastupljeni su i razni drugi programi (izložbe slika, starih zanata, tradicionalnih jela itd.).[8]
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
- ↑ Pravoslavni hramovi u Boboti i Bijelom Brdu. Srbi.hr, Zajedničko vijeće općina. 20. travnja 2018. Pristupljeno 3. rujna 2021.
- ↑ Ivo Goldstein, Slavko Goldstein. 2020. Tito. Profil. Zagreb. str. 493. ISBN 978-953-313-750-6
- ↑ U Boboti pronađeni posmrtni ostaci deset osoba, smatra se da potječu iz Domovinskog rata. Hrvatska radiotelevizija. 26. studenoga 2021. Pristupljeno 26. studenoga 2021.
- ↑ Općina Trpinja: Kulturna udruženja, opcinatrpinja.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
| |||||||
.gif){kind=small}