Bodin
| Bodin/Бодин | |
|---|---|
 |
|
|
|
|
| Vladavina | 1082. - 1108. |
| Prethodnik | Mihailo |
|
|
|
| Krunidba | 1082. |
| Dinastija | Vojislavljevići |
| Preminuo | 1108. |
| Vjera | Katolik |
Bodin, na crnogor. ćiril. Бодин, iz dinastije Vojislavljevića, vladao Dukljanskim kraljevstvom između 1082. i 1108. naslijedivši prijestolje od svoga oca, prvog dukljanskoga kralja (Rex Sclavorum) Mihaila.
Tijekom Bodinove vladavine prva crnogorska povijesna država Duklja je postala najmoćnijom južnoslavenskom državom toga vremena.
Bodin je, još kao mladić, sudjelovao u bojevima skupa s bratom Vladimirom. Godine 1072. pobijedio je Srbe i okupirao Rašku, a po naredbi je svoga oca Mihaila pomagao slavenske ustanike u Makedoniji protiv bizantske vojske.
Sadržaj |
[uredi] Bodin predvodi Dukljane i Hrvate
Bizantski vojskovođa i kroničar Nikefor Brijenije bilježi kako je u razdoblju od 1072. do 1075. Bodin, po naredbi svoga oca dukljanskoga kralja Mihaila, predvodio vojsku od "Dukljana i Hrvata" i kako je ta vojska "zlostavljala Ilirik". [1]
U Prizrenu (Kosovo) ustanici su ga okrunili za svoga cara pod imenom Petar. Osvojio je Bodin Skoplje i Niš i na sjeveru opsjedao bizantske utvrde na Dunavu.
Na drugom mjesto u svojoj kronici, Brijenije piše:
"...a narod Slavena, odbacivši pokornost Romejima (Bizanticima - op.a.), pustošio je i pljačkao zemlju Bugara. Skoplje i Niš bjehu osvojeni, a i Simium i mjesta oko rijeke Save i podunavski gradovi oko Vidina teško su postradali. Hrvati i Dukljani pobunivši se, cio Ilirik zlostavljahu". [2]
No, Bizatnici su ubrzo porazili Bodinovu vojsku, zarobili ga tijekom jednog boja i odveli u ropstvo.
Nekoiko je godina proveo Bodin zatvoren u samostanu Svetoga Srđa i Vakha u Carigradu, a potom u Antiohiji. Uspio je otuda pobjeći 1078. godine. Od oca Mihaila je, po povratku u Duklju, dobio na upravu župu Grbalj s Budvom. Godine 1081. se ženi Jakvintom, suprugom normanskoga vladara Arhiriza iz Barija (Italija).
[uredi] Na dukljanskom prijestolju
1082. umire njegov otac, kralj Mihailo, pa ga Bodin naslijeđuje. No, tome je prethodio krvavi obračun s Mihailovim bratom a Bodinovim stricem Radoslavom, koji je na kraju morao pobjeći u susjednu Travuniju. Sukob se nastavio, sada između Bodina i Radoslavljevog sina Branislava, ali je spor nekako izglađen uz posredovanje biskupa Petra iz Bara.
1083. i 1084. poduzeo je Bodin nove napade na Rašku, te je nanovo pokorio. Osvajanja je nastavio Bosni, koju je također pokorio. Svoja je dva župana, Vukana i Marka, postavio upraviteljima Raške, a župana Stevana upraviteljem Bosne. Potom je nastavio osvajati na jugu, u Albaniji, gdje je 1085. od Normana oteo Drač, no ubrzo predao ga je Bizanticima.
U Rimu je 8. siječnja 1089. izdata papska bula kojom je barskoj biskupiji priznat rang nadbiskupije. Barska nadbiskupija ili Dukljanska crkva je tada dobila sufraganstvo nad biskupijama barskom, kotorskom, ulcinjskom, svačkom, skadarskom, drivastskom, polatskom, srpskom, bosanskom i travunjskom.
Između 1096. i 1097. kroz Dukljansko Kraljevstvo su prolazile postrojbe križara koje je Bodin gostio u svojoj prijestolnici - Skadru.
[uredi] Unutarnje borbe
No, unutarnje borbe za vlast su dobile maha. Bodinov drugi stric Branislav, te njegova djeca Predihna, Petrislav, Dragilo, Tvrdislav, Grubeša i Gradihna, organizirali su snažnu opoziciju. Bodin je zarobio Branislava i dao ga baciti u tamnicu u Skadru a njegovi su sinovi uspjeli pobjeći u Dubrovnik.
Bodin je stoga poduzeo oružanu akciju protiv Dubrovčana u čemu mu je pomogla vojska njegova bosanskoga namjesnika Stevana. Dukljanska je vojska opsjedala Dubrovnik i na koncu su 1104. uspjeli u nakani; Dubrovnik je zauzet a Bodinovi rođaci su protjerani. Bodin je Dubrovčanima podigao jednu od utvrda i dao im je na upravljanje.
U povelji iz 1108. Bodin je Dubrovčanima, odnosno dubrovačkim benediktancima, darovao crkvu Sv.Martina na Lokrumu.
Nakon 26 godina vladavine umro je Bodin 1108. godine. Pokopan je u samostanu Sv.Srđa i Vakha pokraj rijeke Bojane. Nakon njegove smrti moć je Dukljanskoga kraljevstva trajno opala.
[uredi] Povijesni izvori
- Borba Bizantinaca sa Normanima kod Drača i držanje Bodina (1081.g.)
- Dukljanski Kralj Bodin uznemirava Normane (1083.g.)
- Papa Klement III. Vilbert daje nadbiskupski plašt Petru, biskupu barskome (8. siječanj 1089.)
