Bodljikavi volak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bodljikavi volak
Bolinus brandaris 01.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Mollusca
Razred: Gastropoda
Red: Neogastropoda
Porodica: Muricidae
Rod: Bolinus
Vrsta: B. brandaris
Dvojno ime
Bolinus brandaris
(Linnaeus, 1758)
Područje života

Bodljikavi volak (volak, vol, kavulin, krnjol,[1] lat. Bolinus brandaris, prvotno nazvan Murex brandaris od strane Carla Linnéa) je vrsta jestivog morskog puža, zastupljenog i u Jadranu. Poznat je od davnina. Korišten je kao sirovina za proizvodnju skupocjene purpurne boje, kao uljanica[1] i u prehrani, a u moderno doba i kao suvenir te kao mamac u športskom ribolovu.[2]

Strvinar je, lovac i kanibalistička vrsta. Posebnim cjevastim organom, uz pomoć sumporne kiseline, buši ljušturu školjkaša da bi došao do mesnog dijela. Najčešće je prikriven algama po kućici.

U Jadranskom moru živi osam vrsta volaka - kvrgavi volak, bodljikavi volak, Sowerbyiev volak, volak iz Blainvillea, Edwardsov volak, rebrasti volak, volak jež i tele, a pod narodnim nazivom volak najčešće bez razlikovanja podrazumijevaju se prva dva navedena, koja su najrasprostranjenija.[2]

Opis[uredi VE | uredi]

Ima čvrstu spiralnu kućicu na kojoj se ističu velike i čvrste bodlje. Otvor na kućici je širok, ovalan i ima karakterističan produžetak u obliku dugačkog kanala. Otvor je blijedo žute do narančaste boje. Veličina kućice odraslog volka je od 60 do 90 mm. Osnovna boja kućice je bež-zlatna do svijetlo smeđa, ali zbog prisustva simbiotskih algi i drugih organizama koji se nasele na kućicu može biti zelene i druge boje.[1]

Okoliš, rasprostranjenost i uporaba[uredi VE | uredi]

Živi u središnjem i zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uključujući Jadransko more, u istočnom Atlantiku od južne Engleske do zapadne Afrike[1], a pronađen je i na izoliranim plažama koraljnih otoka u Indijskom oceanu i Južnom kineskom moru. Obitava na svim vrstama morskog dna, naročito na muljevitim, pjeskovitim i stjenovitim podlogama. Obitava na dubini od 3 do 100 metara.[1]

Mrijesti se u proljeće. Za vrijeme mrijesta na jednom mjestu se nađe i više desetaka puževa koji prilikom parenja formiraju loptastu nakupinu organizama. Nakupina jaja izgledom podsjeća na spužvu svijetlo žute boje.[1]

Vrsta je poznata od davnina. Korištena je kao sirovina i u prehrani, kao mamac u ribolovu, a plijen je i sakupljača školjaka. Feničani su volke, njihove žlijezde odnosno sluz, koristili za proizvodnju skupocjene purpurne (grimizne) boje po kojoj su im Stari Grci nadjenuli ime. Upotrebljavao se i kao uljanica.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Dalibor Andres, Živi svijet Jadrana - Bodljikavi volak, preuzeto 23. listopada 2012.
  2. 2,0 2,1 Burza Nautike - Ribolov: Volak, preuzeto 23. listopada 2012.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bodljikavi volak