Bodorka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o vrsti. Za rod kojem ova vrsta pripada (Rutilus), pogledajte Bodorke.
Bodorka
Rutilus rutilus 2009 G3.jpg
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae
Rod: Rutilus
Vrsta: R. rutilus
Dvojno ime
Rutilus rutilus
Linnaeus, 1758
Područje života

Bodorka (Rutilus rutilus) је riba koja pripada obitelji Cyprinidae. Nastanjuje i rijeke i jezera i vrlo je prilagodljiva riba.

Opis i građa[uredi VE | uredi]

Karakteristike bodorke su krupne srebrnaste ljuske koje se lako čiste i kojih ima 42 do 45 komada po bočnoj pruzi (koja je jako naglašena), bokovi su srebrnastosjajni, prema leđima smeđasti; odozdo je bijela, peraje su žute, zavisno od temperature vode, kada prelazi u narandžasto-crvenu boju, pogotovo u zimskim uvjetima kada je voda hladnija, dok joj je oko zlatno-žute boje sa karakterističnom mrljom u gornjem dijelu oka pa joj odatle i potiče jedan od naziva, zlatooka.

Glava bodorke.
Bodorka ulovljena na južnom Uralu.

Iris oka je crven. Trbušna i analna peraja su ponekad žuto-narandžaste boje, a ostala uglavnom sivosmeđa. Usta su kosa, skoro završna. Tijelo bodorke je lagano spljošteno bočno, ali je produženo. Leđa su joj crnkasta sa plavim ili zelenkastim odsjajem. Bokovi su sivosrebrnasti. Leđna i repna peraja su zelenkasto-sive. Grudne peraje su blijedozućkaste, a trbušna crvena. Leđna peraja se nalazi uspravno nad trbušnim perajama. Ispod podrepnih peraja nema nabora (grebena); To su boje obične riječne bodorke kojih ima nekoliko varijanti u zavisnosti od uzrasta i okoline u kojoj živi. Može dostići težinu do jednog kilograma. U većini slučajeva, ne prelazi dužinu od 30 cm i težinu od 600 g. Veći primjerci su izuzetno rijetki, dostižu do 45cm i 2,1kg. Živi oko 18 godina.

Stanište i ponašanje[uredi VE | uredi]

Bodorka je rasprotranjena od Pirineja pa sve do Urala, nastanjuje sve vode, tekućice i jezera. Može se naći i u bočatim vodama i pastrvskim vodama. Kod nas je rasprostranjena u vodama dunavskog sliva.

Način hranjenja[uredi VE | uredi]

Bodorke se hrane i biljnom i životinjskom hranom, od mekušaca, ličinaka, kukaca, do algi, biljnih izdanaka, mahovine.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Mrijesti se od travnja do lipnja kada je temperatura vode iznad 12°C. Mijresti se u travnatim ili šljunčanim područjima, ali uvijek u plitkim zonama, ne dubljim od jednog metra i često uz obale. Sve ženke iz istog jata polažu jaja istovremeno na istom mjestu. Plodnost jedne ženke je od 5000 do 100 000 jajašca. Desetak dana nakon oplođenja iz jaja izlazi mlađ. Tokom posebno toplih godina bodorke se razmnožavaju dva do tri puta godišnje. Rast mlađi je spor pa treba čekati i do tri godine i veličinu od 15 cm da bi potomstvo počelo sa razmnožavanjem.

Strani nazivi[uredi VE | uredi]

Roach (engleski); Rotauge (njemački); Gardon (talijanski); Gardon (francuski); Плотва (ruski).


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bodorka
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Bodorka

Literatura[uredi VE | uredi]