Bogomoljke
| Bogomoljke | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Velika smeđa bogomoljka (Archimantis latistyla) na cvijetu mrkve
|
||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
Chaeteessidae |
Bogomoljke (Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.
.jpg)
Sadržaj |
[uredi] Izgled
Glava im je pomična, s velikim izbočenim očima, ticala duga. Prvi prsni kolutić im je jako produljen i omogućava pomicanje glave u svim smjerovima. Izvanredno su dobro prilagođene okolišu, mogu mijenjati boju tijela što ih, povezano dugotrajnom nepokretnošću, čini vrlo teško uočljivim. Duljina tijela im je najčešće između 40 i 80 mm. Ženke su veće od mužjaka.
[uredi] Prehrana
Hrane se drugim kukcima koji su manji od njih, napadaju iz zasjede, hvataju plijen prednjim parom nogu a ponekad pojedu i pripadnike svoje vrste[1]. Vole toplo vrijeme, aktivni su po danu. Obično se susreću od lipnja do listopada, najčešće miruju na travnjacima ili lete.
[uredi] Razmnožavanje
Ženke snesu jaja u pjenušavom omotu koji prilijepe na biljke ili kamenje. U proljeće izlaze ličinke koje nalikuju odraslima samo što nemaju krila. Razvijaju se nepotpunom preobrazbom, presvlače se pet puta, a nakon zadnjeg presvlačenja dobivaju krila.
[uredi] Porodice i vrste
Poznato je oko 2200 vrsta. Iz porodice bogomoljke (Mantidae) u Hrvatskoj žive vrste: obična bogomoljka (Mantis religiosa) i đavolji cvijet (Idolum diabolicum). Iz porodice Empusidae u južnoj su Europi poznate vrste rodova Gongylus i Empusa. Porodica Hymenopodidae je rasprostranjena po cijelom svijetu osim Australije, porodica Metallyticidae uglavnom po jugoistočnoj Aziji.[2] Najmanje su vrste u Južnoj Americi, a najmanja od njih je Mantoida tenuis duga oko 12 mm. Najveće vrste su u rodovima Toxodera i Ischnomantis i mogu biti duge 160 mm.
[uredi] Izvori
- ↑ http://svartberg.org/zivine/bogo/index.php
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
[uredi] Vanjske poveznice
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bogomoljke |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Mantodea |
