Bolivar (Venezuela)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bolívar
Estado Bolívar
Položaj države na zemljovidu Venezuele
U sastavu Venezuela
Upravni oblik savezna država
Službeni jezik španjolski
Glavni grad Ciudad Bolívar
guverner Francisco Rangel
Površina 238000 km2
Stanovništvo 1.405.064
Gustoća 6 stanovnika na km2
Web stranica
osnovana 1901.

Država Bolívar (španjolski: Estado Bolívar) je jedna od 23 saveznih država Venezuele, koja se nalazi na jugoistoku države. Glavni grad države je Ciudad Bolívar. [1][2]

Geografske i klimatske karakteristike[uredi VE | uredi]

Država Bolívar ima 1 405 064 stanovnika i površinu od 238 000 km² [2] i po površini je najveća venezuelanska država.

Država Bolívar omeđena je sa sjevera rijekom Orinoco i venezuelanskom državom Delta Amacuro, sa juga porječjem Amazone u Brazilu, sa istoka Gvajanom, te sa zapada Orinocom i Kolumbijom. To je najveća i potencijalno najbogatija država Venezuele. Sjeverni dio države je brdoviti kraj, krajnji jug karakteriziraju visoravni i stjenovite kupaste planine - mese, od kojih je najpoznatija Gran Sabana, mjesto Salto Angel. Dobar dio države pokriva nenaseljena i neistražena prašuma, prošarana kotlinama rijeka; Caroni, Paragua, Caura i mnogim manjim. [1]

Rijeka Caroni je jedan od najvećih svjetskih izvora hidroenergije. Dosad su izgrađene dvije velike hidroelektrane sa svojim akomulacionim jezerima Macagua, pored ušća Caronija i Guri, 130 km uzvodno (jedna od najvećih svjetskih hidroelektrana. U planu je izgradnja novih hidroelektrana. [1]

Na ušću Caronija sa Orinocom leži veliki planski izgrađen industrijski centar Ciudad Guayana, sa velikim čeličanama i pogonima za elektrolizu aluminija. On je danas najveći grad na jugu zemlje. [1]

Država Bolívar ima najveće rezerve željezne rude u zemlji, pored toga iskapaju se dijamanti, zlato, ugljen, vapno, mangan, nikal, boksit i kaolin. Poljoprivreda je slabo razvijena i to uglavnom na sjeveru. Transport je slabo razvijen u većini države, osim na sjeveru pored gradova Ciudad Guayana i Ciudad Bolívar gdje se nalazi najveći broj cesta, željezničkih pruga, autocesta i plovnih rijeka. [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnje Države Bolívar bio je od 1585. za kolonijalnih vremena dio španjolske Pokrajine Gvajana. I nakon osnivanja Venezuele 1830. zadržala je isto ime sve do 1864. kad su nakon Federalnog rata pokrajine zamjenjene saveznim državama.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Država je podjeljena na 11 općina (Municipio);

  1. Caroní (Ciudad Guayana)
  2. Cedeño (Caicara del Orinoco)
  3. El Callao (El Callao)
  4. Gran Sabana (Santa Elena de Uairén)
  5. Heres (Ciudad Bolívar)
  6. Padre Pedro Chien (El Palmar)
  7. Piar (Upata)
  8. Raúl Leoni (Ciudad Piar)
  9. Roscio (Guasipati)
  10. Sifontes (Tumeremo)
  11. Sucre (Maripa)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Bolívar (engleski). Encyclopedia Britannica. pristupljeno 12. 09. 2012
  2. 2,0 2,1 VENEZUELA: Federal States (engleski). Citypopulationde. pristupljeno 12. 9. 2012

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bolivar (Venezuela)