Boričevac

Boričevac
Boričevac Boričevac na zemljovidu Hrvatske
Županija	Ličko-senjska
Općina/Grad	Donji Lapac
Zemljopisne koordinate	44°33′N 15°58′E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	24
Pošta	53250 Donji Lapac
Pozivni broj	+385 053
Autooznaka	GS

Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.

Smještaj

Nalazi se u ličkom Pounju, odnosno istočnom dijelu Like, u općini Donji Lapac. Boričevac je smješten neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Najbliže susjedno selo je Gornji Lapac, dok je općinsko središte, Donji Lapac, udaljeno nekoliko kilometara na zapadu. Sjeverno je i manji zaseok Mišljenovac. Najbliže naselje u susjednoj Bosni je Kulen Vakuf.

Rijeka Una kraj Kulen Vakufa nedaleko Boričevca

Povijest

Od polovice 13. stoljeća postojala je utvrda starohrvatskoga roda Boričević iz plemena Lapčana. Nakon pada obližnje Ostrovice 1521. dolazi u posjed Turaka. Čitavo ličko Pounje priključeno je Hrvatskoj 1791. g. mirom u Svištovu zbog čega je muslimansko stanovništvo prešlo u Bosnu, a na njihove napuštene posjede došli su pravoslavci s područja od Bruvna do Zrmanje. Boričevac su naselili Hrvati Bunjevci iz lovinačkog kraja te je on postao najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju. Sagrađena je katolička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije 1801., a 1807. osnovana je rimokatolička župa. Turci su 1809. spalili cijelo selo i crkvu. Hrvati su ubrzo ponovo obnovili crkvu i naselje, pučka škola osnovana je 1875. Boričevac u to vrijeme postaje važno križište s carskom ispostavom i karantenom i bilo je najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju s oko 1500 stanovnika prije Drugog svjetskog rata, a prema nekim izvorima oko 2300 stanovnika, odnosno 2000 stanovnika, s manjim okolnim selima.

Razaranje sela i zločini nad Boričevljanima

Po uspostavi NDH, ogorčeni zbog zločina koje su ustaše činili nad srpskim narodom, Srbi iz Lapačkog kraja su podigli pobunu, te su Hrvati iz Boričevca u noći između 1. i 2. kolovoza 1941. g. bili prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf, a 2. kolovoza srpski pobunjenici ušli su u Boričevac, razorili ga i pobili preostalo stanovništvo te počinili zločine i u ostalim mjestima u okolici: Brotinja, Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac. Četnici su 27. srpnja u Brotinju bacili u jamu 38 Hrvata, prezimenom Ivezići. Najmlađi (Jakov) imao je 2, a najstariji (Luka) 82 godine. Za taj zločin nitko nije odgovarao. Dio Srba nosio je četnička obilježja (kokarde), a dio partizanska obilježja (crvene petokrake). Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina Hrvata i Muslimana iz Boričevaca.

Izostanak obnove

Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Boričevac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Boričevljana naselilo se u Bjelovar.

U Boričevcu je nastala stočarska farma koja je u međuvremenu zapuštena, a 2002. g. ponovno obnovljena i proizvodnja djetelinskih travnih smjesa.

Boričevac nakon 1991. g.

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. g., Boričevac, kao i cijela Lika oslobođeni su od velikosrpskog režima kojeg su na velikom dijelu Hrvatske uspostavili pobunjeni lokalni Srbi potpomognuti političkom vlasti iz Beograda.

Na blagdan zaštitnice župe, Male Gospe, 8. rujna. 1996. g. u Boričevcu se, nakon 55 godina izgnanstva, okupilo premo 500 Boričevljana. Nakon mise pred razorenom crkvom, održana je osnivačka sjednica Zavičajnog društva s odlukom o obnovi crkve. Za obnovu crkve Vlada Republike Hrvatske odvojila je 1 400 000 kuna. Obnova je počela 2007. g. i još uvijek traje.

Nakon dugogodišnjeg traganja za zemljišnjim knjigama, one su tek 2010. godine pronađene, a time će se omogućiti zaštita prava vlasništva od nezakonitog prisvajanja, odnosno zaštita posjeda, te planska obnova sela.

Demografija

Boričevac kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa stanovništva 2001. godine, kada je popisano 24 stanovnika.

Pregled pučanstva po godinama
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001
708	879	702	787	800	788	763	788	11	42	41	41	83	33	24

Znamenitosti

• Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Mala Gospa) izgrađena je 1807. g. na mjestu dotadašnje drvene crkvice u istoimenoj župi koja je osnovana 6 godina ranije. Nakon turskog razaranja 1809. g. nova crkva je dovršena tek 1844. g.

Udruženja

Izgnani mještani i njihovi potomci osnovali su Udrugu ličana župe Boričevac sa sjedištem u Bjelovaru, a koja promiče obnovu sela i povratak mještana.

Fotogalerija

• Slike suvremenog Boričevca
• Slike Boričevca kroz povijest

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice

• Udruga ličana župe Boričevac
• Mala Gospa u Boričevcu