Boričevac
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
  Boričevac
|
|
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Donji Lapac |
| Zemljopisne koordinate | 44°33′N 15°58′E / 44.55°N 15.96°EKoordinate: 44°33′N 15°58′E / 44.55°N 15.96°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 24 |
| Pozivni broj | +385 053 |
| Autooznaka | GS |
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Nalazi se u ličkom Pounju u općini Donji Lapac. Od polovice 13. stoljeća postojala je utvrda roda Boričević iz plemena Lapčana. Nakon pada obližnje Ostrovice 1521. dolazi u posjed Turaka. Ponovno je priključen Hrvatskoj 1791. i naseljen Hrvatima Bunjevcima. Sagrađena je katolička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije 1801., a 1807. osnovana je rimokatolička župa. Turci su 1809. spalili cijelo selo i crkvu. Hrvati su ubrzo ponovo obnovili crkvu i naselje, pučka škola osnovana je 1875. Boričevac u to vrijeme postaje važno križište s carskom ispostavom i karantenom i bilo je najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju s oko 1500 stanovnika prije Drugog svjetskog rata. Po uspostavi NDH, zbog srpske pobune, Hrvati iz Boričevca su u noći između 1. i 2. kolovoza 1941. bili prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf, a 2. kolovoza srpski pobunjenici ušli su u Boričevac, razorili ga i pobili preostalo stanovništvo te počinili zločine i u ostalim mjestima u okolici: Brotinja, Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac. Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina Hrvata i Muslimana iz Boričevaca. Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Boričevac. Poslije Drugog svjetskog rata, u Boričevcu je nastala stočarska farma i proizvodnja djetelinskih travnih smjesa. Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. u Boričevcu ima 24 stanovnika.
[uredi] Stanovništvo
Boričevac kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa 2001. godine.
- 2001. - 24
[uredi] Izvor
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
