Borovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Borovo. Za druga značenja, pogledajte Borovo (razdvojba).
Borovo
Borovo (grb).gif
Borovo na karti Hrvatska
Borovo
Borovo
Borovo na karti Hrvatske
Koordinate: 45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Zoran Baćanović (SDSS)
Površina 28 km2
Stanovništvo (2001.) 5.360
Borovo na karti Vukovarsko-srijemska županija
Borovo
Borovo
Borovo na karti Vukovarsko-srijemske županije
Koordinate: 45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97
Pravoslavna crkva Svetog Stefana u Borovu
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru

Borovo (ili često nazivano Borovo Selo zbog postojanja dijela grada Vukovara pod nazivom Borovo Naselje) je naselje i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, a teritorijalno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji, nalazi se na 7 km Vukovara, Vinkovaca 20 km, Iloka 45 km i Županje 50 km. Smještena je na desnoj obali Dunava, cestovnim pravcem od graničnog prijelaza Erdut - Bogojevo udaljena cca 25 km.

Značaj državne ceste Osijek - Vukovar - Erdut na kojoj se nalazi općina, osigurala joj je povezanost sa svim dijelovima županije.

Katastarska Općina Borovo obuhvaća prostor ukupne površine 28,17 km2 od toga 30% stambeni prostor, a 70% ostalo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Borovo imala je 5.360 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Borovu.

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Borovo[uredi VE | uredi]

Razlog naglog smanjenja stanovništva 1991. godine, u odnosu na 1981. godinu je taj, što je dio naseljenog mjesta Borovo, poznatiji pod imenom Borovo Naselje postao dijelom naseljenog mjesta Vukovar, dok je poznatiji dio pod imenom Borovo Selo nastavio biti posebno naseljeno mjesto.

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991 6,442 5,146 (79,88%) 604 (9,37%) 410 (6,36%) 282 (4,37%)
1981 13,491 5,708 (42,30%) 3,300 (24,46%) 3,809 (28,23%) 674 (4,99%)
1971 11,301 6,276 (55,53%) 3,651 (32,30%) 986 (8,72%) 388 (3,43%)

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Borovo se sastoji od samo jednog naselja čije ime i nosi.


Povijest[uredi VE | uredi]

U mlađem kamenom dobu kraj oko Borova bio je kontinuirano naseljen, i to traje od oko 3400. do 3000. god. pr. Kr. Naselja su bila izgrađena blizu tekuće vode i bara. Kuće su bile zemljane (od pruća oblijepljene blatom), a krov od trske koje je u močvarama bilo u izobilju.

Iz metalnog doba postoji mnogo tragova, koji su vezani za različite utjecaje prvenstveno vučedolske, a također i badenske i kostolačke kulture. U starom željeznom dobu, ovdje su nastanjeni Iliri, koji su se bavili ribolovom , stočarstvom i zemljoradnjom.

U mlađem željeznom dobu, na ove prostore se doseljavaju Kelti, čiji su kovani novac, keramika i nakit pronađeni na lokalitetu Gradac.

Za vrijeme Rimljana, u okolini se nalazilo nekoliko naselja. U to vrijeme, jedini prijelaz preko Dunava je bio most kod utvrde Gradac, u čijoj blizini je današnja Savulja (sjeverni dio Borova).

Velikom seobom naroda i raspadom Rimskog Carstva, na ove prostore se doseljavaju Slaveni.

Prvi podaci vezani za ime Borovo datiraju iz 1231. godine kada se spominje kao posjed vukovarskog grada, kada ga je ugarski kralj darovao plemićkoj obitelji Čak. Sve do najezde Turaka pripadalo je različitim vukovarskim veleposjednicima. Borovo je početkom 15. st. bilo trgovačko i obrtničko mjesto, a u selu su se održavali veliki tjedni sajmovi.

Oko 1540. godine Borovo naseljavaju Srbi iz gornjeg Podrinja i Polimlja.

Crkva svetog arhiđakona Stefana izgrađena je u periodu od 1761. do 1764. godine. U to vrijeme se spominju počeci obrazovanja u sklopu crkve, a po prvi put je osnovana i borovska općina, kojom je upravljao seoski knez i kmetovi. Prvi poznati knez u borovskoj općini 1711. godine bio je Petar Radaković. Oko 1880. godine Borovo ima status amostalne upravne općine s načelnikom, bilježnikom, blagajnikom, poljarom i babicom. 1884. godine ustanovljen je grb općine Borovo, koji je u svom izvornom obliku prihvaćen kao grb danšnje općine.

Prva škola u selu je otvorena 1853. godine.

Prekretnica u razvoju sela se zbiva 1931. godine kada se osniva Batina tvornica gume i obuće. Porastom broja stanovnika i širenjem radničkog naselja, Borovo ponovo dobija status općine, da bi nakon 2. svjetskog rata postalo mjesna zajednica u sastavu općine Vukovar.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Do 1991. godine, osnovni izvori prihoda stanovništva bili su rad u razlčitim granama privrede (kombinat "Borovo", "Vuteks" Vukovar, PIK Vukovar i dr.). Po okončanju rata, dolazi do nužne orijentiranosti na poljoprivrednu proizvodnju (zemljoradnja i stočarstvo). Manji dio stanovništva usmjeren je na malo gospodarstvo i obrtništvo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko-stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

Borovo ima planova i mogućnosti u razvoju privrede, posebno uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, lova i ribolova. Ima vemoma dobre uvjete za razvoj turizma na upravo idealnim mjestima uz Dunav.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Siniša Mihajlović

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U selu djeluje osmogodišnja osnovna škola "Borovo", u kojoj se nastavni plan i program realizira na srpskom jeziku i pismu. Također, postoji i dječji vrtić "Zlatokosa" (ranije se zvao "Maslačak").

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturno umjetničko društvo "Branislav Nušić" osnovano je 1951. godine. Ima četiri sekcije: folklorna, likovna, dramsko-recitatorska i tamburaška s oko 200 aktivnih članova.

Mediji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Manifestacija: Dani Borova[uredi VE | uredi]

Ideja je bila da se mnogobrojne manifestacije, u oblasti kulture, sporta, privrede, turizma i religije koje se tokom godine održavaju u Borovu spoje u jednu, i u tome se uspelo. Koncentracija svih događanja bila je pod jedinstvenim nazivom "Dani Borova - Borovsko ljeto".

Tijekom godine održavaju se razne manifestacije u Borovu:

  • "Međunarodni festival folklora",
  • "Prvi glas Borova",
  • "Turnir u malom fudbalu",
  • Poetsko - gazbena večer borovskih umirovljenika,
  • "Borovska fišijada" itd.

Kultura, prosvjeta, crkva imaju duboke i uspješne korijene u Borovu i među mještanima Borova, isto kao i sportske aktivnosti.

"Dani Borova" i "Borovsko ljeto" kao kruna svih događanja svojim programima privlače pažnju ne samo stanovništva općine već i mnogobrojnih gostiju.

Slogan "Upoznajte ljepote Borova i uživajte u gostoprimstvu Borovaca" poziv je upućen svima, a kad se dođe bar na jednu od mnogobrojnih manifestacija, takoreći cijele godine, u Borovu se baš zbog toga dolazi i stalno vraća.

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Lovačko društvo "Borovo"
  • Udruga umirovljenika "Zapadni Srijem" - Podružnica Borovo
  • Udruga antifašističkih boraca NOR-a i antifašista
  • Udruga pčelara "Milena" Borovo

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.