Borovo

Ovo je glavno značenje pojma Borovo. Za druga značenja, pogledajte Borovo (razdvojba).

Borovo
Borovo Borovo na karti Hrvatske
Županija	Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine	Rado Bosić (SDSS)
Površina	28 km2
Stanovništvo (2001.)	5.360
Borovo Borovo na karti Vukovarsko-srijemske županije

Pravoslavna crkva Svetog Stefana u Borovu

Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru

Borovo (ili često nazivano Borovo Selo zbog postojanja dijela grada Vukovara pod nazivom Borovo Naselje) je naselje i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

Borovo se nalazi na desnoj obali Dunava, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Od Vukovara je udaljeno 7km. Nalazi se na državnoj cesti Vukovar-Erdut

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Borovo imala je 5.360 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Borovu.

Nacionalni sastav, 2001.

• Srbi - 4.640 (86,57)
• Hrvati - 425 (7,93)
• Mađari - 29 (0,54)
• Slovaci - 21 (0,39)
• Rusini - 19 (0,35)
• Ukrajinci - 14 (0,26)
• Crnogorci - 8 (0,15)
• Albanci - 7 (0,13)
• Makedonci - 3
• Nijemci - 3
• Rusi - 3
• Česi - 2
• Rumunji - 2
• Slovenci - 2
• Bošnjaci - 1
• Poljaci - 1
• ostali - 8 (0,15)
• neopredijeljeni - 161 (3,00)
• nepoznato - 11 (0,21)

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Borovo

Razlog naglog smanjenja stanovništva 1991. godine, u odnosu na 1981. godinu je taj, što je dio naseljenog mjesta Borovo, poznatiji pod imenom Borovo-naselje postao dijelom naseljenog mjesta Vukovar, dok je dio poznatiji pod imenom Borovo-selo nastavio biti posebno naseljeno mjesto.

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991	6,442	5,146 (79,88%)	604 (9,37%)	410 (6,36%)	282 (4,37%)
1981	13,491	5,708 (42,30%)	3,300 (24,46%)	3,809 (28,23%)	674 (4,99%)
1971	11,301	6,276 (55,53%)	3,651 (32,30%)	986 (8,72%)	388 (3,43%)

Uprava

Općina Borovo se sastoji od samo jednog naselja čije ime i nosi.

Povijest

U mlađem kamenom dobu kraj oko Borova bio je kontinuirano naseljen, i to traje od oko 3400. do 3000. god. p.n.e. Naselja su bila izgrađena blizu tekuće vode i bara. Kuće su bile zemljane (od pruća oblijepljene blatom), a krov od trske koje je u močvarama bilo u izobilju.

Iz metalnog doba postoji mnogo tragova, koji su vezani za različite utjecaje prvenstveno vučedolske, a također i badenske i kostolačke kulture. U starom željeznom dobu, ovdje su nastanjeni Iliri, koji su se bavili ribolovom , stočarstvom i zemljoradnjom. U mlađem željeznom dobu, na ove prostore se doseljavaju Kelti, čiji su kovani novac, keramika i nakit pronađeni na lokalitetu Gradac.

Za vrijeme Rimljana, u okolini se nalazilo nekoliko naselja. U to vrijeme, jedini prijelaz preko Dunava je bio most kod utvrde Gradac, u čijoj blizini je današnja Savulja (sjeverni dio Borova).

Velikom seobom naroda i raspadom Rimskog Carstva, na ove prostore se doseljavaju Slaveni.

Prvi podaci vezani za ime Borovo datiraju iz 1231. godine kada se spominje kao posjed vukovarskog grada, kada ga je ugarski kralj darovao plemićkoj obitelji Čak. Sve do najezde Turaka pripadalo je različitim vukovarskim veleposjednicima. Borovo je početkom 15. st. bilo trgovačko i obrtničko mjesto, a u selu su se održavali veliki tjedni sajmovi.

Oko 1540. godine Borovo naseljavaju Srbi iz gornjeg Podrinja i Polimlja.

Crkva svetog arhiđakona Stefana izgrađena je u periodu od 1761. do 1764. godine. U to vrijeme se spominju počeci obrazovanja u sklopu crkve, a po prvi put je osnovana i borovska općina, kojom je upravljao seoski knez i kmetovi. Prvi poznati knez u borovskoj općini 1711. godine bio je Petar Radaković. Oko 1880. godine Borovo ima status amostalne upravne općine sa načelnikom, bilježnikom, blagajnikom, poljarom i babicom. 1884. godine ustanovljen je grb općine Borovo, koji je u svom izvornom obliku prihvaćen kao grb danšnje općine.

Prva škola u selu je otvorena 1853. godine.

Prekretnica u razvoju sela se zbiva 1931. godine kada se osniva Batina tvornica gume i obuće. Porastom broja stanovnika i širenjem radničkog naselja, Borovo ponovo dobija status općine, da bi nakon 2. svjetskog rata postalo mjesna zajednica u sastavu općine Vukovar.

Gospodarstvo

Do 1991. godine, osnovni izvori prihoda stanovništva bili su rad u razlčitim granama privrede (kombinat "Borovo", "Vuteks" Vukovar, PIK Vukovar i dr.). Po okončanju rata, dolazi do nužne orijentiranosti na poljoprivrednu proizvodnju (zemljoradnja i stočarstvo). Manji dio stanovništva usmjeren je na malo gospodarstvo i obrtništvo.

Obrazovanje

U selu djeluje osmogodišnja osnovna škola "Borovo", u kojoj se nastavni plan i program realizira na srpskom jeziku i pismu. Također, postoji i dječji vrtić "Zlatokosa" (ranije se zvao "Maslačak").

Kultura

Kulturno umjetničko društvo "Branislav Nušić" osnovano je 1951. godine. Ima četiri sekcije: folklorna, likovna, dramsko-recitatorska i tamburaška s oko 200 aktivnih članova.

Mediji

• Radio Borovo, radio postaja srpske nacionalne manjine

Sport

• Nogometni klub "Sloga"
• Šah klub "Sloga"
• Karate klub "Sloga"
• Sportsko-ribolovno Društvo "Sloga"
• Školski sportski klub "Sloga" Osnovne škole "Borovo", u okviru kojega djeluju košarkaška, odbojkaška, rukometna, nogometna i stolnoteniska sekcija

Udruge

• Lovačko društvo "Borovo"
• Udruga umirovljenika "Zapadni Srijem" - Podružnica Borovo
• Udruga antifašističkih boraca NOR-a i antifašista
• Udruga pčelara "Milena" Borovo

Vanjske poveznice

• Službene stranice općine
• Radio Borovo

Izvori

• Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.