Bosanski ćilim
Bosanski ćilim je posebna vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je jedina europska zemlja koja ima svoj, bosanski ćilim, kao osoben vid primijenjene, narodne, tradicijske likovnosti.[1]
Izgled[uredi | uredi kôd]
Najobičniji bosanski ćilimi crvene su pozadine i posjeduju raznovrsne ornamente po sebi. A na krajevima kocke u obliku žaba na raznim pozadinama. Prisutna je i plava podloga za bosanske ćilime.
Bosanske ćilime krasi ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim spaja i utjecaje dalekog Orijenta i autohtonih balkanskih elemenata.[2]
Najpoznatiji je tzv. begovski ćilim koji se izrađuje tijekom nekoliko mjeseci. Iznesen prema suncu kroz njega nije smjela proći niti jedna zraka, što bi dokazivalo gustoću tkanja, kvalitetu.[2]
Za izradu ćilima rabi se vuna domaće ovce, i za bojanje uglavnom biljni sastojci. Od ukrasa uglavnom se rabi prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i stilizirani motivi iz flore i faune.
Uloga u kulturi[uredi | uredi kôd]
Bosanski ćilim ima važnu ulogu u bošnjačkoj i bosanskoj kulturi. Prije su žene same pravile ove ćilime i često su davani kao pokloni, a skoro uvijek pokrivali podove starih kuća.
U ilidžanskom naselju Vlakovo, otvorena je tkaonica bosanskih ćilima u želji da se sačuva i njeguje ćilim kao bosanskohercegovački brend.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Fatmir Alispahić - "O bosanskom ćilimu"
- ↑ a b c http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/19695/Tkanjem-cuvaju-bosanski-brend.html