Bosansko Grahovo
 "Grahovo" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Grahovo (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | .svg){kind=small} Federacija BiH |
| Županija |  Hercegbosanska županija |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Uroš Makić (Savez nezavisnih socijaldemokrata) |
| Površina | |
| - Općina | 780 km² |
| Visina | 827 m.n.v. |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - Grad | 2.096 |
| - Urbano područje | 8.311 (općina) |
| - Urbana gustoća | 3 st./km² |
| Poštanski broj | 80270 |
| Pozivni broj | (+387) 034 |
| Službena stranica www.bosanskograhovo.ba | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Bosansko Grahovo u Bosni i Hercegovini |
|
Bosansko Grahovo, grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Kultura
[uredi] Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosansko Grahovo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosansko Grahovo imala je 8.311 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja.
| Stanovništvo općine Bosansko Grahovo | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 7.888 (94,91%) | 7.739 (85,68%) | 10.100 (95,68%) | |||
| Hrvati | 226 (2,71%) | 264 (2,92%) | 364 (3,44%) | |||
| Muslimani | 12 (0,14%) | 5 (0,05%) | 14 (0,13%) | |||
| Jugoslaveni | 135 (1,62%) | 952 (10,54%) | 37 (0,35%) | |||
| ostali i nepoznato | 50 (0,60%) | 72 (0,79%) | 40 (0,37%) | |||
| ukupno | 8.311 | 9.032 | 10.555 | |||
[uredi] Bosansko Grahovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Bosansko Grahovo | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 1.999 (95,37%) | 1.358 (84,76%) | 1.167 (94,95%) | |||
| Hrvati | 14 (0,66%) | 26 (1,62%) | 25 (2,03%) | |||
| Muslimani | 6 (0,28%) | 4 (0,24%) | 11 (0,89%) | |||
| Jugoslaveni | 61 (2,91%) | 193 (12,04%) | 18 (1,46%) | |||
| ostali i nepoznato | 16 (0,76%) | 21 (1,31%) | 8 (0,65%) | |||
| ukupno | 2.096 | 1.602 | 1.229 | |||
[uredi] Demografska povijest
Prije Drugog svjetskog rata, Bosanskograhovski srez, po popisu iz 1931. godine, imao je 26.118 stanovnika i to pravoslavnih - 24.644 (94,35%), katolika - 1.419 (5,43%) i muslimana - 48 (0,18%), 7 (0,04%) je bilo ostalih vjeroispovijedi.
[uredi] Naseljena mjesta
Bastasi, Bosansko Grahovo, Crnac, Crni Lug, Donje Peulje, Donji Kazanci, Donji Tiškovac, Duler, Gornje Peulje, Gornji Kazanci, Grkovci, Isjek, Jaruga, Kesići, Korita, Luka, Maleševci, Malo Tičevo, Marinkovci, Mračaj, Nuglašica, Obljaj, Pečenci, Peći, Preodac, Pržine, Radlovići, Resanovci, Stožišta, Ugarci, Uništa, Veliko Tičevo, Vidovići, Zaseok i Zebe.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Bosansko Grahovo (Salvia) spominje se kao mjesto na rimskom putu a to je druga cesta iz Salone koja je išla na Bosansko Grahovo|Grahovo (Salvia), Resanovce, Donji Unac, Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), odatle na sjever lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad Pretorivm?) i Boćim kod Dubice za Sisak.
U vrijeme hrvatskih narodnih vladara osnovana je Kninska biskupija (1035.-1042.). U njezinu sastavu bio je Lapački arhiđakonat. Lapački arhiđakonat je obuhvaćao cijelo lapačko pleme, kojemu je središte bilo na hrvatskoj strani u Donjem Lapcu, gdje se 1183.. spominje crkva sv. Ivana Krstitelja, a dopirao je sve do istočne granice kninske biskupije. Taj kraj kao i gornji Unac naselili su sjeverni ogranci plemena Svačića. Isto pleme Svačića živjelo je na području južnog, kninskog arhiđakonata, do Grahova i dalje do Livanjskog polja.
S dolaskom Osmanlijske vlasti stalno mjesto boravka domaćeg hrvatskog puka u ovom području koje je pripadalo vojnoj krajini ili turskoj upravi postalo je nestabilno. Mnogi su selili u sigurnija mjesta uz obalu i pod mletačku vlast, a oni koji su ostajali trpjeli su promjene kolonijalnog sustava i mentaliteta, te naseljenja "Vlaha" koji su bili i katoličke vjere. Na njihovo postojanje upućuje niz zanimljivih dokumenata iz 18. stoljeća.
Od velikog značaja za Grahovo i Grahovsko polje s njegovim stanovništvom imali su agrarni ustanci iz polovice devetnaestog stoljeća. Već 1860. godine u kupreškom kraju djeluje emisar srpske vlade Nikola Okanović, rođeni Bosanac i tu ostaje do svoje smrti 1864. godine. On je pripremao ustaničke čete na Kupresu, u Prologu i u Grahovu , te su 1869. godine stigli i posebne četovođe u te krajeve. Tada nije došlo ni do kakvih posebnih ustanaka jer je srpska vlada smatrala to preuranjenim.
Ne dugo iza toga došli su istaknuti srpski agitatori arhimandrit Nićifor Dučić i sarajevski trgovac Bogoljub Petranović koji podiže ustanak novih četa za Kupres, Grahovo, Prolog i Grab - klanac prema Dalmaciji. U tu svrhu nastojalo se predobiti i muslimane protiv Osmanlija i katolike preko franjevaca, da idu za osnutkom srpsko-hrvatske države. Ovi su ustanci u krvi ugušeni, a ni dalje se nije poštivala Seferska naredba od 12. rujna 1859. godine o agrarnim odnosima u Bosni nezadovoljstvo i bijes kršćanske raje i dalje je tinjao prijeteći da se pretvori u ustanak. U tom pravcu stizale su sugestije i pozivi iz slobodne kneževine Srbije vrlo aktivne u Bosni sve do ubojstva kneza Mihajla (1868), a iz Hrvatske, jer je 1848. god. ban Josip Jelačić ukinuo kmetstvo, dolazili su poticaji da se to agrarno pitanje riješi miroljubivim zakonskim putem. To su stajalište zauzeli fra Martin Nedić i Šunjić nastojeći izbjeći prolijevanje krvi, dok je fra Ivan Franjo Jukić bio za oružani ustanak.
Da se zaključiti da ne samo u XVII. stoljeću nego i kasnije , katolički "Vlasi" dolaze iz Dalmacije i Like sa svojom stokom na planine zapadne Bosne, Šator i druge, a prate ih kapelani franjevci, te njima imamo zahvaliti obnovljena katolička naselja na području Glamoča i Grahova.
Za vrijeme četničkog ustanka 27. srpnja 1941. su mjesni Hrvati gotovo u potpunosti zatrti u pokolju kojeg su srpski ustanici počinili u Bosanskom Grahovu i okolnim selima Obljaju, Luci, Koritima, Ugarcima i Crnom Lugu. Srpski ustanici su opljačkali i spalili sve hrvatske kuće. Pritom valja navesti da je samo 10% Hrvata iz Bosanskog Grahova i okolice bilo u ustaškom pokretu, dok su ostali bili nenaoružani civili [1].
Hrvati su se pokušali vratiti u to selo nakon uvjeravanja od talijanskih okupacijskih vlastiju, no četnici predvođeni Brankom Bogunovićem su to spriječili. Prema prema izvješću Župske redarstvene oblasti Knin od 13. studenog 1941., za četničkog vođu piše da "prijeti i danomice ubija i kolje hrvatski narod, sve dotle dok ne ubije do zadnjega Hrvata, jer da u njegovom kraju ne smije biti živo ni jedno hrvatsko lice."[1].
Prije rata je u župi Bosansko Grahovo živjelo više od 1000 Hrvata, a nakon rata je župa, koja je osnovana 1863. godine, u potpunosti nestala [1].
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Poznate osobe
Gavrilo Princip, terorist, pripadnik organizacije "Mlade Bosne"
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Šport
[uredi] Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
[uredi] Bilješke
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica općine Bosansko Grahovo
- Turistička zajednica Hercegbosanske županije - Bosansko Grahovo
Nedovršeni članak Bosansko Grahovo koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bosansko Grahovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
