Bosna i Hercegovina tijekom Drugog svjetskog rata

Ovaj članak je dio niza o povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek

Bosna i Hercegovina pod Ilirima Bosna i Hercegovina pod Rimljanima Dolazak Slavena u BiH

Srednji vijek

BiH do 12. stoljeća BiH u srednjem vijeku Bosanska Banovina Bosansko Kraljevstvo

Novi vijek

BiH u Osmanskom Carstvu Bosanski sandžak Bosanski pašaluk BiH pod Austro-Ugarskom

BiH (1918.-1992.)

Država SHS BiH u prvoj Jugoslaviji BiH u Drugom svjetskom ratu BiH u drugoj Jugoslaviji

Suvremena BiH

Povijest neovisne BiH Rat u Bosni i Hercegovini Daytonski sporazum BiH nakon 1995.

Ubrzo nakon što su Sile Osovine osvojile Jugoslaviju, čitava Bosna i Hercegovina je ušla u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Tijekom rata, vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijale židovsko i srpsko stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže četničkom pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora koja je kasnije obustavljena, počeo vršiti zločine nad Bošnjacima, većinom u istočnoj Bosni.

BiH u sastavu NDH

Nakon stvaranja NDH 10. travnja 1941. BiH se našla u njenom sastavu, a bosanskohercegovački muslimani (Bošnjaci) su proglašeni Hrvatima muslimanske vjeroispovjesti. Teritorij BiH je podjeljen na 22 upravne jedinice (velike župe), čiji su se nazivi podudarali sa nazivima župa srednjovjekovne bosanske države. Muslimani BiH su smatrani "cvijećem" hrvatskog naroda a BiH "dušom i srcem" NDH. Dio muslimanskog pučanstva je prihvatio suradnju sa ustaškim vlastima, dio je bio potpuno ravnodušan prema novoj vlasti a dio je odabrao otpor i pridružio se partizanima.

Kako vlasti NDH nisu bile u stanju osigurati djelotvornu zaštitu muslimanskih sela od četničkih i partizanskih napada, među muslimanskim/bošnjačkim predstavnicima u vlasti od 1942. nastaje pokret^{[nedostaje izvor]} koji je težio otcjepljenju ili barem maksimalnoj autonomiji BiH unutar NDH. Potpisivanje sporazuma o suradnji između vlasti NDH i nekih četničkih vojvoda sredinom 1942. još je više doprinjelo nepovjerenju muslimana prema NDH. Pokret za autonomiju predvodio je visoki domobranski časnik Muhamed Hadžiefendić. Muslimanski političari su za ideju autonomije nastojali pridobiti i samog Hitlera nudeći mu služenje muslimana u SS-jedinicama. Bosna bi u tom slučaju stekla autonomiju pod njemačkim guvernerom, istočna Hercegovina bi bila pripojena Crnoj Gori dok bi zapadna Hercegovina ostala u NDH. Hitler se nije složio sa idejom bosanske autonomije ali je prihvatio ideju osnivanja muslimanske SS jedinice i tako je 1944. nastala 13. SS Handžar divizija.

Pokret otpora

Početkom 1941. jugoslavenski komunisti, sa Josipom Brozom na čelu, su organizirali multietnički pokret otpora jednostavno nazvan partizani. Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. studenog 1943. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije je u Jajcu uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar jugoslavenske federacije, sa povijesnim granicama koje su datirale još iz osmanlijskog doba. Od 1943. godine i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija gerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. se usvaja novi ustav koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj jugoslavenskoj državi.